Wikipedija

Rade Končar: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Markovina na str. 325 citiranoga članka uredno iznosi da ne postoje nikakve potvrde vjerodostojnosti junačkih riječi Rade Končara koje je desetljećima citirala komunistička propaganda.
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
gdje je problem ?
Oznaka: uklanjanje
Redak 14:
| zanimanje = strojobravar
}}
'''Rade Končar''' ([[Končarev Kraj]], [[Korenica]], [[28. listopada]] [[1911]]. – [[Šibenik]], [[22. svibnja]] [[1942]].), bio je sekretar [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]] i organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj.
 
Nakon što je su ga u 31. godini života strijeljalipogubljen talijanskiod strane talijanskih okupatoriokupatora, ubrzo je postao jedan od simbola [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskog pokreta]] i buduće [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|države]] koji je nastala iz njegove borbe.
 
== Životopis ==
 
KončarRođen je rođen u selu Končarev Kraj pokraj [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]]<ref name="moljac">http://www.moljac.hr/biografije/koncar.htm</ref> u [[Srbi|srpskoj]] obitelji. Poslije završene osnovne škole izučio je strojobravarski zanat u [[Beograd]]u i [[Leskovac|Leskovcu]].<ref name="moljac"/>
Godine 1934. postao je član [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]]. Zaposlio se u [[beograd]]skoj elektrodistribuciji. Godine 1936. uhitila ga je [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevska]] policija i osuđen je na godinu dana zatvora zbog komunističkog djelovanja. Poslije odslužene kazne, odlazi u [[Zagreb]] gdje se zapošljava u tvornici 'Siemens AG' (danas '[[Končar Elektroindustrija|Končar]]'). Tu je organizirao partijsku ćeliju i štrajkaški odbor. Godine [[1938.]] postaje član Mjesnoga [[komitet]]a u Zagrebu, a [[1939.]] na partijskomu savjetovanju, na kojemu je smijenjen na Osnivačkom kongresu izabrani Centralni komitet [[KPH|KP Hrvatske]] i imenovan novi, postao je član Centralnoga komiteta KP Hrvatske.
Poslije uhićenja gotovo čitavoga CK KPH, na Prvoj redovitoj konferenciji KP Hrvatske, koja je održana kolovoza 1940. u zagrebačkoj [[Dubrava (kvart)|Dubravi]] kraj Zagreba, bio je izabran za političkoga sekretara KP Hrvatske. Sredinom listopada [[1940.]] na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u [[Zagreb]]u postaje član [[Politbiro]]a KPJ.
 
[[Datoteka:Koncarev spomenik u Zagrebu.jpg|mini|desno|200px|Končarev spomenik u dvorištu tvornice ''Končar-Siemens'' u Zagrebu, rad [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]].]]
Redak 37:
Kako bi Končara izbavili iz talijanskog zatočeništva, dalmatinski partizani su ga htjeli zamijeniti s fašističkim časnikom Antonijem Vivarelijem, kojega su bili zarobili 8. travnja 1942. godine; međutim je tog zarobljenog časnika jedan partizan samoinicijativno ubio.<ref>{{Citiranje knjige|title=Ćurin, op. cit., str. 290|author=|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=|publisher=|location=|others=|quote=|accessdate=25. lipnja 2018..|isbn=|id=}}</ref> Rade Končar je strijeljan u [[Šibenik]]u, na Šubićevcu, 22. svibnja 1942., s 25 drugih antifašista. U trenutku pogibije imao je 31 godinu.
 
Mladi, energični i sposobni Končar koji po svemu sudeći ni pod mučenjima nije nikoga odao ubrzo postaje jedna od najvećih partizanskih ikona. U kolovozu 1942. prvi je dobio naslov [[Narodni heroji Jugoslavije|Narodnog heroja Jugoslavije]]. Nekoliko mjeseci kasnije, u prosincu 1942., [[13. proleterska brigada]] [[Partizani|Narodnooslobodilačke vojske]] dobila je ime po njemu. Do kraja socijalističke vladavine, on predstavlja jednu od skoro mitskih figura [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačke borbe]]. U tom sklopu, komunističkaponavljale propaganda je učestalosu ponavljalase Končarovenjegove riječi talijanskim sucima: "Milosti ne tražim, niti bih je imao prema vama"; te egzekutorima koji su ga svezali za stup i pucali mu u leđa: “Pucajte u prsa kukavice” (koje nisu sadržane u nikakvim izvornim dokumentima, niti ih potvrđuju nikakvi očevici). <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji|title=Ratna kronika Splita 1941-1945 - Heroji|work=www.ratnakronikasplita.com|accessdate=2021-01-18}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=220407|title=Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar|author=Dragan Markovina|date=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke, Vol.6-7 No.6-7 Veljača 2015.|work=|language=|publisher=|accessdate=25. lipnja 2018.}}</ref>
 
Veliki broj tvrtki, od kojih neke i danas postoje, prozvane su po njemu; najpoznatija od njih je [[Končar Elektroindustrija]] d.d. iz Zagreba. Po njemu su dobivale ime mnoge ulice i trgovi. Više srednjih škola (mahom tehničkih i elektrotehničkih) na prostoru bivše Jugoslavije, također nosi njegovo ime.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Rade_Končar"