Alfred Nobel: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
== Životopis ==
Alfred Nobel rođen je 21. listopada [[1833]]. godine u [[Stockholm]]u. Bio je treći sin Immanuel Nobela (1801. – 1872.) i Andriette Ahlsell Nobel (1805. – 1889.). Njegov otac [[Immanuel Nobel]] bio je izumitelj (izumio je šperploču), ali bez novca da svoje ideje ostvari. Posebno se zanimao za korištenje [[barut]]a, u ono vrijeme praktično jedinog poznatog eksploziva, pa je to svoje zanimanje prenio i na sina. Alfredova se obitelj 1842. preselila u [[Rusija|Rusiju]], gdje se je otac počeo baviti izgradnjom morskih mina za potrebe vojske Carske Rusije u [[Krimski rat|Krimskom ratu]]. U Rusiji su Alfred i njegova braća, s obzirom na to da se materijalno stanje obitelji popravilo, imali najbolje učitelje, iako nisu išli u školu. Alfred je učio jezike i [[kemija|kemiju]], a sa 18 godina otišao je na četiri godine u [[SAD]] gdje je kraće vrijeme radio i studirao kod [[John Ericsson]]a.
Nakon kraja Krimskog rata 1856.g. godine obiteljska tvornica je propadala, pa su se roditelji sa najmlađim sinom vratili u Švedsku, dok su trojica starije braće pokušala spasiti pogon.
Godine 1859. upravljanje obiteljskom tvornicom preuzeo je drugi sin Ludvig Nobel (1831. – 1888.) koji ju je značajno proširio. Alfred se posvetio istraživanju eksploziva, osobito sigurnoj proizvodnji nitroglicerina (kojeg je 1847. otkrio [[Ascanio Sobrero]]) u kojem je vidio veliku zaradu u širokoj industrijskoj namjeni. Dana 3. rujna 1864. u njihovoj tvornici u Stockholmu dogodila se velika eksplozija u kojoj su život izgubila petorica radnika, uključujući i Alfredovog najmlađeg brata Emila.
 
Redak 11:
Tako je nastao eksploziv, nalik na tijesto, koji je bio za 25 % slabiji od čistog nitroglicerina, ali unatoč tomu mnogo snažniji od baruta (koji se tada tvornički proizvodio) i lako se njime manipuliralo. U to doba kružila je priča da je Nobel slučajno nabasao na svoj izum kada je malo nitroglicerina prokapalo u infuzorijsku zemlju kojom su, za zaštitu od oštećenja, bile obložene neke posude. To naklapanje veoma je smetalo Nobela te je vrlo odlučno izjavio da do svog otkrića nije došao slučajno već da je ono rezultat sustavnog istraživanja koje se zasnivalo na ocjenjivanju tehničkih problema. Kasnije je Nobel izumio gelignit (mješavina nitroglicerina i bezdimnog baruta ili nitroceluloze) koji je bio snažniji i čak se lakše s njim manipuliralo nego s dinamitom. Bio je veoma plodan izumitelj, a o tome rječito govori činjenica da je patentirao čak 355 izuma. "Predstavili su me kao 'genija zla', kao 'trgovca smrću', a ja sam samo radio za dobrobit čovječanstva. Jedini cilj mog života bio je širiti znanje, uvjeren da to znači prije svega širiti blagostanje" – pisao je Alfred Nobel [[1896]]., pred kraj života, svojemu nećaku. Kada je nekoliko mjeseci kasnije otvorena Nobelova oporuka njegov rođak, braća i ostala rodbina bili su neugodno iznenađeni; Alfred ih je u potpunosti isključio iz oporuke. Umjesto rodbini Nobel je svoje golemo bogatstvo od 31,5 milijuna švedskih kruna (premda današnjem tečaju to bi iznosilo oko 150.000.000 USD) ostavio čovječanstvu. Oporuku je Nobel, navodno, napisao na komadiću poderanog papira 27. studenog [[1895]]. godine.
 
Alfred Nobel je izabran za člana Kraljevske Švedske Akademije znanosti 1884. g.godine, koja će kasnije birati dva laureta Nobelove nagrade, a 1893. g.godine dobio je i počasni doktorat Sveučilišta u Uppsali.
 
Alfred Nobel veći dio svog život proveo je u [[Pariz]]u, a 1891.g. godine preselio se je u [[San Remo]], [[Italija]]. Nekoliko godina kasnije kupio je tvornicu oružja i željezaru Bofors, izgradio velebnu vilu u gradu [[Karlskoga]] i pripremao se za selidbu natrag u Švedsku iako nije volio nordijske hladnoće. U planovima ga je spriječila iznenadna smrt zbog krvarenja u mozgu 10. prosinca 1896. godine.
=== Nobelova nagrada ===