Koordinacijska veza: razlika između inačica

}}</ref> Kod obične kovalentne veze atomi dijele vezne elektrone, no kod koordinacijske veze oba vezna elektrona potječu od jednog atoma. Atomi povezani koordiancijskomkoordinacijskom vezom često odstupaju od [[Oktetno pravilo|pravila okteta]].

Uzmimo kao primjer [[Molekula|molekulu]] [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]] (<chem>H2SO4</chem>): ukupan broj elektrona u zadnjoj [[Elektronska ljuska|ljusci]] svih atoma iznosi <math>2\cdot1+1\cdot6+4\cdot6=32</math>. Kada elektrone podijelimo po atomima i [[Kemijska veza|vezama]] (2 elektrona tvore jednostruku kovalentnu vezu), pa simuliramo [[Homoliza|homolitičko cijepanje]] tih veza (po jedan elektron iz veze pridružimo svakom povezanom atomu), tad će po dva [[Kisik|kisika]] imati parcijalni naboj -1, a [[sumpor]] će imati parcijalni naboj +2 (prva slika dolje). Kako bi se naboji izjednačili, svaki kisik će donirati jedan elektronski par (dva elektrona iz zadnje ljuske) kako bi stvorio još jednu [[Kovalentna veza|vezu]] sa sumporom i time izjednačio naboje (druga slika). Dvije veze koje formira kisik zovu se '''koordinacijskim vezama'''. Primjećujemo da sumpor odstupa od [[Oktetno pravilo|pravila okteta]] jer ima 12 elektrona u zadnjoj ljusci.

Svi spojevi [[Kovine|metala]] i [[Voda|vode]] (oblika <chem>[M(H2O)_{n}]^{X+}</chem>) sadrže '''kooridnacijskukoordinacijsku kemijsku vezu''' kojom je metalni [[kation]] spojen za molekulu vode. Mnogi [[kompleksni spojevi]] često se povezuju koordinativnim vezama između središnjeg iona i [[Ligand|liganda]] zbog pravilnog rasporeda liganda oko središnjeg iona.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32653 koordinacijska (koordinativna) veza] - Proleksis enciklopedija online; pristupljeno 28. siječnja 2016.</ref> Umjesto zajedničkog elektronskog para u koji obje strane daju po jedan elektron, ligandi raspolažu s vlastitim nepodijeljenim elektronskim parom koji jednostrano ulažu u vezu sa središnjim ionom zbog međusobne [[Elektrostatika|elektrostatske privlačnosti]]. Time središnji ion elektronima popunjava prazne [[elektronske orbitale]], postiže stabilniju [[Elektronska konfiguracija|elektronsku konfiguraciju]] i time nižu energiju.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32653 Kompleksni spojevi], Hrvatska enciklopedija; pristupljeno 28. siječnja 2016.</ref>