Bosanska Banovina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 86:
Prijezda, osnivač dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]], imao je značajno manje područje kojim je vladao nego Ninoslav, pošto je hrvatsko-ugarski kralj odvojio sjeverne regije Usoru i Soli od Bosanske banovine. Taj granični teritorij Ladislav IV, kralj Ugarske, darovao je njegovom zetu, srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu]], a iste godine Prijezda je dogovorio brak njegovoj sina [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana I.]] sa Dragutinovom kćerkom [[Elizabeta Kotromanić|Elizabetom]]. Taj brak će imati velike posljedice u budućnosti jer su od tada potomci Stjepana i Elizabete imali pravu na srpsku krunu.{{sfn|Ćirković|1964|p=75}} Prijezda je odstupio sa vlasti 1287. zbog svoje starosti, a svoje zadnje dane proveo je na imanju u [[Zemljenik]]u. Njegovo banovanje obilježio je postupan uspon i sve veća samostalnost banovine, osobito u odnosu na hrvatsko-ugarske kraljeve.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50351|title=Prijezda I. {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-18}}</ref>
Ugri su ponovo utvrdili svoju vlast nad Solima, Usorom i Sanom u ranom 13. stoljeću, a područje kojim je Prijezda upravljao kao hrvatsko-ugarski vazal moglo bi biti u sjevernim područjima današnje BiH između rijeka
=== Šubići i Stjepan II. Kotromanić ===
|