Jevrem Brković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Preminuo je
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Jevrem Brković''' ([[Piperi (Crna Gora)|Piperi]], [[29. prosinca]] [[1933.]] – [[24. siječnja]] [[2021.|2021]].)<ref name="Tko">Franjo Maletić, gl. ur.: ''Tko je tko u Hrvatskoj'', Zagreb : Golden marketing, 1993., {{ISBN|953-6168-00-6}}, str. 88., 89.</ref> je– [[24. siječnja]] [[2021.]]) bio je [[Crna Gora|crnogorski]] [[pisac]], [[pjesnik]], [[roman]]opisac, [[drama|dramski]] pisac, esejist, publicist i [[novinar]]) i kulturni radnik. Poznat je po svojim oštrim kritikama političkih protivnika, kao i ličnostiosobnosti iz javnog života Crne Gore.
 
== Životopis ==
Sin je Gorke i Novice, nekdanjeg časnika [[Crnogorska narodna vojska 1879.-1912.|Crnogorske narodne vojske]], oženjen je Kaćom Brković (r. Škuletić) i ima dva sina.<ref name="Tko"/>
 
Brković pripada generaciji crnogorskih pisaca koja je na jugoslavensku književnu pozornicu stupila sredinom pedesetih godina 20. stoljeća. U ranim fazama svog književnog djelovanja Brković je pisao poeziju i drame, da bi u kasnijim fazama napisao nekoliko romana i objavio brojne [[esej]]ističke i [[publicistika|publicističke]] knjige. Njegov opus obuhvata pedesetak naslova, dok su ''Sabrana djela'' objavljena u trideset tomovasvezaka.
 
Za svoj književni rad Brković je dobio brojna domaća i međunarodna priznanja ([[Nagrada Risto Ratković|Ratkovićeva nagrada]], [[Sterijina nagrada]], [[Trinaestojulska nagrada]]...). Pokretač je i prvi urednik književne revije ''[[Ovdje]]'' kao i ''[[Crnogorski književni list|Crnogorskog književnog lista]]''. Bio je predsjednik ''Udruženja književnika Crne Gore'', a sudjelovao je u osnivanju ''Crnogorskog društva nezavisnih književnika'', ''[[Matica crnogorska|Matice crnogorske]]'', ''Crnogorskog P.E.N. centra'' i ''[[Dukljanska akademija nauka i umjetnosti|Dukljanske akademije nauka i umjetnosti]]''.
 
Još tijekom [[1960-ih]] Brković je bio aktivni sudionik u brojnim [[polemika]]ma oko ideoloških, nacionalnih i estetskih pitanja. U predvečerje [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] Brković se snažno usprotivio politici koju je predstavljao [[Slobodan Milošević]], zagovarajući miran rasplet jugoslavenske krize. Na samom početku devedesetih godina 20. stoljeća Brković je, uz [[Slavko Perković|Slavka Perovića]], bio najagilniji antiratniproturatni aktivist i protivnik Miloševićevog režima u Crnoj Gori. Zbog njegovog otvorenog ''Pisma isprike hercegovačkim [[Hrvati]]ma i [[Muslimani]]ma'', koje je bilo reakcija na bahato ponašanje crnogorskih rezervista u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], u jesen [[1991.]] godine protiv Brkovića podignuta je podignuta optužnica za raspirivanje nacionalne mržnje. U listopadu iste godine Brković je emigrirao u [[Hrvatska|Hrvatsku]].
 
Nakon promjene političke klime u Crnoj Gori, Brković se [[1999.]] godine vratio iz emigracije. U periodurazdoblju do [[crnogorski referendum o neovisnosti|referenduma o neovisnosti]] [[2006.]] godine, Brković je otvoreno podupirao politiku vladajućih struktura, pišući u svom ''Crnogorskom književnom listu'' brojne polemičke tekstove.
 
[[24. listopada]] [[2006.]]. godine Brkovića i njegovog vozača i tjelohranitelja Srđana Vojičića su napala su trojica naoružanih ljudi. Vojičić je ubijen, dok je Brković zadobio lakše povrede. Nagađalo se da je motiv za napad bila posljednja Brkovićeva knjiga "''Ljubavnik Duklje"'', u kojoj se on indirektno podsmjehivao mnogim ljudima iz javnog života Crne Gore, a posebice bliskim prijateljima bivšeg premijera [[Milo Đukanović]]a, ali ne i samom Đukanoviću.
 
== Djela ==