Crkveni raskol: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 5533022 suradnika 94.253.221.168 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 6:
==Trenutačne posljedice i neposredan povod raskola==
Neposredni povod raskolu dala je rasprava o uporabi beskvasnog kruha i duha svetoga u [[bogoslužje|bogoslužju]] i postu na subotu početkom korizme - detalje koje su Grci sporadično predbacivali "Latinima" još od doba [[Focije I.|Focija I.]] Zapad je sa svoje strane spočitavao carigradskom patrijarhu Mihaelu Cerulariju uporabu naslova "ekumenski patrijarh", na kojega su patrijarsi u Carigradu polagali pravo još od [[Kalcedonski sabor|Kalcedonskog sabor]]<nowiki/>a 451. godine - tada su im takav naslov koji je trebao naznačiti osobiti položaj patrijarha čije se sjedište nalazilo u istom gradu gdje i sjedište cara priznali koncilski oci, ali taj njihov zaključak (28. kanon Kalcedonskog sabora) nisu potvrdili niti tadašnji papa Lav I. (kojega kao sveca štuju danas i katolici, i pravoslavni), niti bilo koji od kasnijih papa.
Legat pape Lava IX. [[kardinal]] Humbert položio je [[16. srpnja]] [[1054.]] na oltar crkve [[Aja Sofija|svete Sofije]] bulu kojom izopćuje Cerularija i neke druge grčke biskupe (ne i čitavu istočnu Crkvu), a Cerularije je na to izopćio papu, tad već pokojnoga.
Car [[Dinastija Komnen|Izak I. Komnen]], vrlo uzrujan čitavom situacijom, poslao je Cerularija u progonstvo, gdje je ovaj i umro. Međutim jedinstvo crkava nije nikada više uspostavljeno: izopćeni biskupi su nastavili rukopolagati nove biskupe, koji su upravljali mjesnim crkvama - u otvorenom nepoštivanju pape u Rimu.
==Dublji uzroci raskola==
| |||