Navodno je podrijetlom iz najmoćnije [[zadar]]ske patricijske obitelji '''[[Madijevci|Madijevaca]]'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-kraljicejelene-solin.skole.hr/attachments/article/3/Povijest_kraljice_Jelene.doc%7Clang_hr%26client%3Dfirefox-a |accessdate=9. prosinca 2012. |title=Helena Lekić, prof. |archiveurl=https://archive.is/20121209191030/http://www.os-kraljicejelene-solin.skole.hr/attachments/article/3/Povijest_kraljice_Jelene.doc{{!}}lang_hr&client=firefox-a |archivedate=9. prosinca 2012. }}</ref> za što međutim nema potvrda u izvorima.<ref>{{ISBN|953-6036-35-5}} Hrv. Enc. sv. 5, str. 331-332331–332.</ref> Bila je omiljena u hrvatskom narodu i poznata kao '''Jelena Slavna'''. Nakon smrti svoga supruga, kralja [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II.]] [[969.]] godine vladala je kao regentkinja u ime malodobnog sina [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]].
Prema [[Historia Salonitana|kronici]] splitskog kroničara [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]] (1200.- – 1268.), dala je sagraditi dvije crkve u [[Solin]]u<ref>Thomas Archidiaconus, Historia Salonitana. Zagrab, 1894, p. 55</ref>: [[Crkva sv. Stjepana na Otoku|Crkvu svetog Stjepana]], koja je služila kao grobnica hrvatskih kraljeva i crkvu [[Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu|svete Marije]] na [[Gospin otok|Gospinu otoku]] koja je bila korištena kao krunidbena [[bazilika]] do ranih [[1070-ih|70-ih]] godina [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju crkve Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a još u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] solinski su [[benediktinci]] obilježavali spomen na nju.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=136 Hrvatski biografski leksikon]</ref>
Dana [[28. kolovoza]] [[1898.]] godine arheolog don [[Frane Bulić]] (1846.- – 1934.) pronašao je pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka temelje negdašnje starohrvatske bazilike (trobrodna bazilika s četverokutnim stupovima, veličine 23 x 10 m), a u njezinu predvorju [[sarkofag]] i [[nadgrobni natpis kraljice Jelene]], razbijen u devedeset komada. Don Frane Bulić rekonstruirao je, uz veliku pomoć [[Josip Barač|Josipa Barača]] i dr. [[Ivan Križanić|Ivana Križanića]]<ref>[https://hr-hr.facebook.com/permalink.php?story_fbid=291522157626229&id=121924911194688 Požurite u Sveučilišnu knjižnicu] Odsjek za konzervaciju-restauraciju UMAS-a, stranice na Facebooku, 13. studenoga 2012.</ref> na [[sarkofag]]u uklesani [[latinski]] [[epitaf]], koji glasi:
