Wikipedija

Uskoci: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
esej, wikipedizirati, stil
m prepisano
Redak 12:
Većina uskoka okupila se u [[Dalmacija|Dalmaciji]] na posjedima hrvatskoga zapovjednika [[Petar Kružić|Petra Kružića]] u [[Klis]]u i okolici. Klis, kao grad i utvrda (strateški važna i do danas očuvana tvrđava Klis) postaje mjesto življenja i borbe uskoka. Padom Bosne Turci napreduju prema obali. Dolaze do Klisa koji zaustavlja njihovo daljnje prodiranje prema zapadu. Kružić i uskoci odolijevaju turskoj sili tokom više od dva desetljeća neprestanih opsada i krvavih bitki. Naposljetku, 12. ožujka 1537. god. nakon pogibije Petra Kružića i mnogih branitelja, Turci zauzimaju Klis.
 
KadaNakon što su [[1537.]] godine Osmanlije osvojile [[Klis]], uskoci su se morali preselitipreselili u [[Senj]]. Od tudaTu su nastavili voditi ogorčenu borbu kako protiv Osmanlija tako i protiv [[Mletačka Republika|Venecije]], pogotovo na obali kod [[Zadar|Zadra]]. Iznad grada Senja nalazi se dobro očuvana uskočka [[tvrđava NehajMletaka]].
 
Godina 1602.- – 1608. [[Ivo Senjanin]], pravim imenom Ivan Vlatković, neosporni je gospodar jadranskih voda vraćajući Mlečanima milo za drago. ▼
U Senju su uskoci započeli s dopuštenjem [[Habsburška Monarhija|Austrije]] vršiti [[gusar]]ske napade na venecijanske brodove. Mletačkoj Republici nije nikad uspjelo dovesti uskoke pod svoju kontrolu.
Latinski ga izvori nazivaju »[[Uscocchorum dux]]«<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110387 Josip Horvat - ''IVO SENJANIN USCOCCHORUM DUX''.] (str.128)</ref> (vojvoda uskoka), njemački »Hauptman Khermbatom«.▼
 
▲1602.-1608. [[Ivo Senjanin]], pravim imenom Ivan Vlatković, neosporni je gospodar jadranskih voda vraćajući Mlečanima milo za drago.
▲Latinski ga izvori nazivaju »[[Uscocchorum dux]]«<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110387 Josip Horvat - ''IVO SENJANIN USCOCCHORUM DUX''.] (str.128)</ref> (vojvoda uskoka), njemački »Hauptman Khermbatom«
 
Taj je čin [[1612.]] godine bio povod [[rat]]u između Austrije i Venecije, čijim su završetkom uskoci morali napustiti Senj. Njihovi su brodovi bili spaljeni, dok su sami uskoci bili [[1617.]] godine preseljeni na područja [[Karlovac|Karlovca]] te na [[Kupa|Kupu]], gdje je već od [[1524.]] živio jedan dio uskoka u [[Žumberak (gorje)|Žumberačkom gorju]] ([[žumberački uskoci]]). U borbama koje su na tim područjima nastavljene protiv Turaka kasnije se razvila jezgra [[Vojna krajina|Vojne krajine]] koja je u Osmansko-austrijskim ratovima od [[1683.]] do [[1699.]] i od [[1788.]] do [[1791.]] Turcima pružala otpor.
 
Uz doseobu uskoka u Žumberak vezana je i [[Žumberačka Bogorodica|Žumberačka Bogorodica]]. Uskoci su na Žumberak sa sobom u 16. stoljeću donijeli sliku Blažene Djevice Marije koja drži svog mrtvog Sina. Od tada se vjernici mole pred slikom Žumberačke Bogorodice, njenu sliku nose u procesijama. Svaka žumberačka kuća stavlja lik žumberačke Bogorodice na najljepše mjesto. Žumberački vjernici vrlo su privrženi Presvetoj Bogorodici, kojoj se utječu, iskreno mole i zazivaju je u svojim potrebama.<ref>[http://uskok-sosice.hr/uoci-subotnje-proslave-u-stojdragu-donijet-lik-zumberacke-bogorodice/ Uoči subotnje proslave u Stojdragu donijet lik Žumberačke Bogorodice], Udruga Uskok Sošice, 3. rujna 2015.</ref>
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Uskoci"