Suhozid: razlika između inačica

Udruga Dragodid je aplicirala zahtjev za trajnom zaštitom. Srpnja 2013. nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog dobra]]. Time je vještina zidanja "u suho" zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu.<ref>kravosas: [http://www.dragodid.org/vjestina-gradnje-suhozida-proglasena-kulturnim-dobrom/ ''Vještina gradnje suhozida proglašena kulturnim dobrom!''], Udruga Dragodid, 17. srpnja 2013. Pristupljeno 11. veljače 2017.</ref> Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom. te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stručnjaka na temu "Tehnika gradnje „u suho“" kao element nematerijalne kulturne baštine, krenulo se s izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.<ref>Veronika S.: [http://kamenjar.com/suhozid-potvrden-kulturno-dobro/ ''Suhozid potvrđen kao kulturno dobro!''], Kamenjar.com, 30. siječnja 2017. Pristupljeno 11. veljače 2017.</ref>

 

 

== Vidi još ==