Reaktivna bojila: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Reaktivna bojila |
Izmjenio Reaktivna bojila |
||
Redak 11:
'''Reaktivna bojila''' koriste [[kromofor]] povezan s nekom reaktivnom kemijskom skupinom koja se [[Kovalentna veza|kovalentno]] veže na [[vlakno]]. Pripadaju najtrajnijim bojilima. <ref> '''bojila''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8466] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 27. 7. 2020. </ref> Reaktivna bojila imaju posebnu [[atom]]sku grupu, takozvanu reaktivnu komponentu, vezanu za [[molekula|molekulu]] bojila, koje je po kemijskoj građi većinom [[Azo-bojila|azo-bojilo]], rjeđe [[antrakinon]]sko, [[ftalocijanin]]sko ili [[Metalokompleksna bojila|metalkompleksno]] u [[voda|vodi]] [[Topljivost|topljivo]] [[bojilo]]. Reaktivna komponenta je najčešće s-triazinaki prsten s jednim ili dva reaktivna atoma [[klor]]a, ili vinilsulfonski ostatak; ona se kemijski veže s [[hidroksil]]nim grupama [[celuloza|celuloznoga]] [[vlakno|vlakna]] ili aminogrupama [[vuna|vune]] i [[Poliamidi|poliamidnoga]] vlakna. Od izbora obojene komponente zavisi postojanost reaktivnih bojila na [[svjetlost]]i, a sve mokre postojanosti znatno su poboljšane zbog [[Kemijska veza|kemijske veze]] s vlaknom preko reaktivne grupe u molekuli bojila.
==
{{glavni|Bojilo}}
'''Reaktivna bojila''' su bojila čije se [[molekule]] za vrijeme postupka bojenja vežu [[Kovalentna veza|kovalentnim kemijskim vezama]] s obojenim [[materijal]]om. U tom se postupku stvaraju nove [[Kemijska veza|kemijske veze]] između određenih reaktivnih grupa sadržanih u bojilu i stanovitih grupama bojanog materijala, a nakon završenog bojanja postaju bojila kemijskom dijelom obojenog materijala.
Reaktivna bojila sadrže po pravilu u strukturi svoje molekule, osim reaktivnih grupa, i dio koji nosi te reaktivne grupe, dio koji uvjetuje obojenje ([[kromogen]]) i supstituente koji omogućuju [[topljivost]]. Kromogeni su najčešće iz reda [[Azo-bojila|azo-spojeva]], [[antrakinon]]skih i [[ftalocijanin]]skih spojeva. Supstituenti koji omogućuju topljivost jesu [[Sulfonska kiselina|sulfonske]] ili [[Karboksilne kiseline|karboksilne]] grupe. One treba da omoguće bojenje u [[voda|vodenim]] [[otopina]]ma na 20 do 70°C. Pri tom je poželjno da bojilo nema veliku supstantivnost, kako bi se kemijski nevezani dio bojila mogao lako isprati. Reaktivne grupe treba da budu takve da [[brzina]] njihova reagiranja s materijalom koji se boja bude veća nego brzina reakcije s vodom na temperaturi bojanja.
Prva bojila ovog reda stavila je u promet engleska tvrtka ICI (eng. ''Imperial Chemical Industries'') pod grupnim imenom ''Procion'' (švicarska tvrtka CIBA proizvodi ih pod imenom ''Cibacron''). To su diklortriazinski [[derivat]]i relativno jednostavnih kiselih [[Azo-bojila|monoazo-bojila]] i [[Antrakinonska bojila|antrakinonskih bojila]].
[[datoteka:Synthesis Reactive Blue 19 (2).svg|mini|700px|središte|Metode vezivanja reaktivnih boja na [[vlakno|vlakna]] ("Cell" = [[celuloza]]; "R" = [[kromofor]]).]]
Pripremaju se djelovanjem cijanurklorida ([[Kloridi|klorida]] cijanurne kiseline, triklor-s-triazina) na spomenuta kisela bojila. Primjeri su: ''Procionyellow RS'', koji se dobiva djelovanjem cijanurklorida na monoazo-bojilo β-naftilamin-4,8- disulfonska kiselina → m-toluidin; ''Procionbrilliantred 2BS'', koji nastaje [[kondenzacija|kondenzacijom]] cijanurklorida s monoazo-bojilom ortanilna kiselina → H-kiselina; ''Procionbrilliantblue RS'', koji se dobiva iz cijanurklorida i l-amino-4-(3'-aminoanilino)-antrakinon-2,4'-disulfonske kiseline.
Ako se u cijanurkloridu zamijene dva [[atom]]a [[klor]]a, dobivaju se monoklortriazinska bojila, koja se primjenjuju na višim [[temperatura]]ma bojanja, kao na primjer ''Procionblue HBS'' (dobiven djelovanjem cijanurklorida u vodenoj otopini na 1-amino-4-(4'-aminoanilino)-antrakinon- 2,3'-disulfonat i kondenzacijom nastalog međuprodukta s metanilnom kiselinom) i ''Cibacronbraun 3GR'' (4-aminoazobenzen-3,4'-disulfonska kiselina lamindisulfonska kiselina → 1,6 + 1,7-naftisulfanilna kiselina + cijanurklorid + sulfanilna kiselina).
Triazinskim derivatima slični su i produkti koji sadrže diklor ili triklorpirimidinske ostatke, kao na primjer ''Reactonrot 2B'' (ortanilna kiselina → H-kiselina + 2,4,5,6-tetraklorpirimidin). Ovakva bojila sadržavaju čvršće vezane atome [[klor]]a, koji onda teže reagiraju, pa su bojila otpornija prema [[Hidroliza|hidrolizi]] i njima se može bojati na višim temperaturama. Na taj su način građena i takozvana Drimaren-bojila. Halogenirani heterociklički sistem kao reaktivnu komponentu sadrže i Levafix-E bojila, koja imaju u molekuli posebnu grupu. Kao reaktivna grupa važna je vinilsulfonska grupa —S0<sub>2</sub>—CH=CH<sub>2</sub>, bilo da je u tom obliku uklopljena u sastav molekule bojila, bilo da prilikom procesa bojenja nastaje djelovanjem alkalnih agensa iz β-kloretilsulfonskih grupa (—S0<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>Cl) ili iz [[Esteri|estera]] β-hidroksietilsulfonskih bojila sa [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] (—S0<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>0S0<sub>3</sub>H). Primjer je ''Remazolbrillantblau R''.
Remalanecht-bojila građena su na isti način na osnovi [[krom]]nih i [[kobalt]]nih [[Metalokompleksna bojila|metalkompleksnih bojila]] tipa 1:2 iz o,o'-dihidroksiazospojeva.
Postoje i mnoge druge kemijske grupe koje su upotrijebljene za stvaranje reaktivnosti bojila; tako na primjer takozvana Levafix-bojila iz reda sulfonamida sadržavaju grupu — S0<sub>2</sub>NHCH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>0S0<sub>3</sub>H; karbonamido-grupu sadržava grupa —NHOCCH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>Cl (Primazin-bojila) i tako dalje.
Za bojanje reaktivnim bojilima razrađen je velik broj posebnih specifičnih postupaka. Postignuta obojenja odlikuju se velikom jasnoćom i izvanrednim postojanostima, u čemu su vrjednija od njih samo [[reduktivna bojila]]. Međutim, reaktivna bojila su jeftinija. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
== Izvori ==
| |||