Inačica od 4. veljače 2021. u 00:10 uredi Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.010 edits m Croxyz je premjestio stranicu Užička republika na Užička Republika preko preusmjeravanja: Ime države se piše velikime slovom ← Starija izmjena		Inačica od 4. veljače 2021. u 22:03 uredi ukloni ovu izmjenu Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.010 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: uklonjeno uređivanje Novija izmjena →
Redak 1: {{dz\|[[Užička republika (1974.)]]\|istoimeni film}} {{Okvir bivše zemlje svijeta \|ime= Užička ~~republika~~Republika \|hr_ime=Užička ~~republika~~Republika \|izvorno_ime=Ужичка република \|zastava= \|grb= \|himna=''Nijedna službena''<sup><small>1</small></sup> \|genitiv=Užičke ~~republike~~Republike \|događaj_start = [[Partizani]] u [[Užice\|Užicama]] \|događaj1 = [[Bitka kod Drežnika]] Redak 29: \|jezik=[[srpskohrvatski]]<br>(''de facto'' [[Užički govor]]) \|mapa=Uzicka republika2.png \|mapa_opis = Užička ~~republika~~Republika unutar Nedićeve Srbije \|glavni_grad=[[Užice]] \|vlada_tip = Socijalistička narodna republika Redak 42: \|fusnote= <sup><small>1</small></sup> - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i ''[[s:sr:Hej, Sloveni\|Hej, Sloveni]]''<br><sup><small>2</small></sup> - Predsjednik [[Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju\|Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju]].<br><sup><small>3</small></sup> - Sekretar (hrv. tajnik) Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju. }} '''Užička ~~republika~~Republika''' je naziv za veliki slobodni teritorij, nastao [[1941.\|za vrijeme]] [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] 1941. godine u zapadnoj [[Srbija\|Srbiji]] u ustanku [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije\|jugoslavenskih partizana]] i [[Četnici\|četnika]], nakon [[Raspad Kraljevine Jugoslavije\|raspada Kraljevine Jugoslavije]] i posljedične uspostave marionetske [[Nedićeva Srbija\|Nedićeve Srbije]] u rujnu 1941. godine. Vlast partizana predvođenih [[Komunistička partija Jugoslavije\|Komunističkom partijom Jugoslavije]] trajala je od 24. rujna do 29. studenog 1941. godine: početkom studenog došlo je do sukoba između (prokomunističkih) partizana i (monarhističkih) četnika u kojima su partizani na stanovito vrijeme nadvladali. O Užičkoj ~~republici~~Republici je 1974. godine snimljen i [[Užička republika (1974.)\|istoimeni film]]. === Vlast i snage na oslobođenom teritoriju === Naziv "Užička ~~republika~~Republika" je bio kolokvijalne prirode, te ga ni sami komunisti nisu koristili u nikakvim dokumentima: u tadašnjoj Srbiji vjernost monarhiji [[Karađorđevići\|Karađorđevića]] još nije bila ozbiljno dovedena u pitanje. Njemačke snage - koje su u Srbiji bile svedene na mali broj zbog potreba izvođenja [[Operacija Barbarossa\|napada na Sovjetski Savez]] - su napustile Užice bez većih borbi, ostavivši iza sebe netaknutu tvornicu oružja. Redak 59: U tvornici oružja u Užicu proizvedeno je 21.000 pušaka, 2,7 milijuna metaka i 30.000 ručnih bombi koje su podijeljene ustanicima pod kontrolom partizana (njih je bilo oko 25.000, dijelom u seoskim stražama koje često i nisu znale jesu li odane Titu ili Mihajloviću, a nešto u partizanskim postrojbama koje su doista bile spremne za borbu), osim oko 1.200 pušaka i nešto municije koje su dostavljene četnicima (prema sporazumu J. B. Tita i Draže Mihailovića sklopljenom u selu Brajićima 27. listopada 1941.). U biti, jedina veza "Užičke ~~republike~~Republike" s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička ~~republika~~Republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana i četnika na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka [[Drina\|Drine]] na zapadu [[Zapadna Morava\|Zapadne Morave]] na istoku i od rijeke [[Skrapež]]a na sjeveru do [[Uvac\|Uvca]] na jugu. 2. i 3. studenog 1941. godine četnici su napali Užice u pokušaju da preuzmu kontrolu nad tim gradom: u tome nisu uspjeli, a u partizanskom protunapadu je 3. studenog 1941. godine četnicima oduzeta Požega. Međutim je u borbama kod [[Kosjerić]]a 7. i 8. studenog odred od oko 1.500 četnika pod zapovjedništvom kapetana Dragoslava Račića nanio ozbiljan poraz partizanima; barem 120 partizana se pritom predalo četnicima, koji su ih u grupi od ukupno 365 zarobljenih partizana predali [[Wehrmacht]]u 13. studenog 1941. godine u selu Slovac kod [[Lajkovac\|Lajkovca]]; iz te grupe, njih 263 su Nijeci strijeljali u [[Valjevo\|Valjevu]] 27. studenog 1941. Četnici Draže Mihailovića, koji su sada otvoreni neprijatelji partizanima, uspijevaju ostvariti kontrolu nad znatnim dijelom oslobođenog područja na zapadu i jugu Srbije.

Užička republika: razlika između inačica