Razlika između inačica stranice »Užička republika«

bez sažetka
m (Croxyz je premjestio stranicu Užička republika na Užička Republika preko preusmjeravanja: Ime države se piše velikime slovom)
Oznaka: Uklonjeno uređivanje
{{dz|[[Užička republika (1974.)]]|istoimeni film}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime= Užička republikaRepublika
|hr_ime=Užička republikaRepublika
|izvorno_ime=Ужичка република
|zastava=
|grb=
|himna=''Nijedna službena''<sup><small>1</small></sup>
|genitiv=Užičke republikeRepublike
|događaj_start = [[Partizani]] u [[Užice|Užicama]]
|događaj1 = [[Bitka kod Drežnika]]
|jezik=[[srpskohrvatski]]<br>(''de facto'' [[Užički govor]])
|mapa=Uzicka republika2.png
|mapa_opis = Užička republikaRepublika unutar Nedićeve Srbije
|glavni_grad=[[Užice]]
|vlada_tip = Socijalistička narodna republika
|fusnote= <sup><small>1</small></sup> - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i ''[[s:sr:Hej, Sloveni|Hej, Sloveni]]''<br><sup><small>2</small></sup> - Predsjednik [[Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju|Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju]].<br><sup><small>3</small></sup> - Sekretar (hrv. tajnik) Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju.
}}
'''Užička republikaRepublika''' je naziv za veliki slobodni teritorij, nastao [[1941.|za vrijeme]] [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1941. godine u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] u ustanku [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]], nakon [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspada Kraljevine Jugoslavije]] i posljedične uspostave marionetske [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] u rujnu 1941. godine. Vlast partizana predvođenih [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkom partijom Jugoslavije]] trajala je od 24. rujna do 29. studenog 1941. godine: početkom studenog došlo je do sukoba između (prokomunističkih) partizana i (monarhističkih) četnika u kojima su partizani na stanovito vrijeme nadvladali.
 
O Užičkoj republiciRepublici je 1974. godine snimljen i [[Užička republika (1974.)|istoimeni film]].
 
=== Vlast i snage na oslobođenom teritoriju ===
Naziv "Užička republikaRepublika" je bio kolokvijalne prirode, te ga ni sami komunisti nisu koristili u nikakvim dokumentima: u tadašnjoj Srbiji vjernost monarhiji [[Karađorđevići|Karađorđevića]] još nije bila ozbiljno dovedena u pitanje.
 
Njemačke snage - koje su u Srbiji bile svedene na mali broj zbog potreba izvođenja [[Operacija Barbarossa|napada na Sovjetski Savez]] - su napustile Užice bez većih borbi, ostavivši iza sebe netaknutu tvornicu oružja.
U tvornici oružja u Užicu proizvedeno je 21.000 pušaka, 2,7 milijuna metaka i 30.000 ručnih bombi koje su podijeljene ustanicima pod kontrolom partizana (njih je bilo oko 25.000, dijelom u seoskim stražama koje često i nisu znale jesu li odane Titu ili Mihajloviću, a nešto u partizanskim postrojbama koje su doista bile spremne za borbu), osim oko 1.200 pušaka i nešto municije koje su dostavljene četnicima (prema sporazumu J. B. Tita i Draže Mihailovića sklopljenom u selu Brajićima 27. listopada 1941.).
 
U biti, jedina veza "Užičke republikeRepublike" s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička republikaRepublika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana i četnika na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka [[Drina|Drine]] na zapadu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od rijeke [[Skrapež]]a na sjeveru do [[Uvac|Uvca]] na jugu.
 
2. i 3. studenog 1941. godine četnici su napali Užice u pokušaju da preuzmu kontrolu nad tim gradom: u tome nisu uspjeli, a u partizanskom protunapadu je 3. studenog 1941. godine četnicima oduzeta Požega. Međutim je u borbama kod [[Kosjerić]]a 7. i 8. studenog odred od oko 1.500 četnika pod zapovjedništvom kapetana Dragoslava Račića nanio ozbiljan poraz partizanima; barem 120 partizana se pritom predalo četnicima, koji su ih u grupi od ukupno 365 zarobljenih partizana predali [[Wehrmacht]]u 13. studenog 1941. godine u selu Slovac kod [[Lajkovac|Lajkovca]]; iz te grupe, njih 263 su Nijeci strijeljali u [[Valjevo|Valjevu]] 27. studenog 1941. Četnici Draže Mihailovića, koji su sada otvoreni neprijatelji partizanima, uspijevaju ostvariti kontrolu nad znatnim dijelom oslobođenog područja na zapadu i jugu Srbije.