Vladimir Bakarić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Životopis: Dodato dosta, nisam još gotov, tko ima problema s Zrnom, rado odgovor na stranici za razgovor prije nego taj članak ispravim. |
Mislim da je sada članak urađen enciklopedijski |
||
Redak 13:
Početkom II svjetskog rata nalazi se u Zagrebu gdje je sudjelovao u komunističkim akcijama protiv okupatora, a kao član Vojnoga komiteta do prosinca 1941. pripremao je ustanak. Potom je pošao na oslobođeni teritorij i postao politički komesar GŠ NOV i PO Hrvatske, na kojoj je dužnosti ostao do studenog 1943 (prve akte u toj funkciji potpisivao je pseudonimom V. L. Katić). U tom svojstvu sudjelovao je u odlukama da se likvidira brojne civile za koje se znalo ili smatralo da surađuju s okupatorom, da ih se odvodi na prisilni rad, također, u odluci da u rujnu 1943. godine partizani [[Partizanski zločin u Zrinu|zauzmu Zrin]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://znaci.net/00003/665.pdf|title=Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946., DOKUMENTI, Zagreb i središnja Hrvatska, str. 73-76, 100-103, 150-154, 180-182, 184-185|author=Vladimir Geiger i dr.|date=2008.|work=|language=|publisher=Hrvatski institut za povijest|accessdate=9. listopada 2019.}}</ref> Osim u političkom radu Bakarić se istaknuo i kao vojni rukovodilac, osobito u vrijeme IV neprijateljske ofenzive početkom 1943, prilikom razbijanja njemačkih, talijanskih i ustaških snaga u Hrvatskoj. Bio je i jedan od organizatora prvih organa narodne vlasti u Hrvatskoj, sudjelujući u sastavljanju njezinih revolucionarnih akata, jedan od osnivača ZAVNOH-a te član njegovih najviših organa, zatim vijećnik Prvog i Drugog zasjedanja AVNOJ-a, i napokon član predsjedništva. Poslije Drugog zasjedanja AVNOJ-a 29. XI 1943. prešao je u NKOJ, u kojem je bio zamjenik povjerenika za vanjske poslove.
U listopadu 1944. postao je sekretar CK KPH. Tu funkciju obavljao je kontinuirano do 1966, kada je ona zamijenjena funkcijom Predsjednika CK koju preuzima i na njoj ostaje do 1969. Od 1945. do 1963. biran je na svim izborima za poslanika Sabora NRH i Savezne skupštine. Kao vođa [[KPH]] 14. travnja 1945. formira u [[Split]]u vladu Narodne fronte Hrvatske, te postaje šef [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]]. Jedan od njegovih zamjenika bio je član Hrvatske seljačke stranke, a drugi je dolazio iz Samostalne demokratske stranke.
Odmah po objavi [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] postavio se protiv deklaracije nakon čega je otpočeo politički progon potpisnika, iako je Deklaraciju potpisao i sam [[Miroslav Krleža]], komunistički intelektualac najvećeg ugleda i osobni prijatelj Josipom Broza Tita. I nakon napuštanja pozicije prvog čovjeka u hrvatskoj komunističkoj hijerarhiji zadržao je većinu svog utjecaja i smatran je najutjecajnijim hrvatskim političarom.
1971. godine staje na stranu snaga koje
Zajedno s [[Edvard Kardelj|Edvardom Kardeljem]] smatran je liberalnijim članom jugoslavenske političke elite i poznat je po svojoj izjavi o potrebi ''federiranja federacije'', koja se odnosila na borbu između [[Jugounitarizam|jugoslavenskih unitarista]] i onih koji su nastojali dati više ovlasti republikama. Bakarić je bio jako obazriv u svojim javnim istupima, zazirao je od radikalnijih izjava, zbog čega je od nekih svojih oponenata dobio
Pripisuju mu se znatne zasluge za jačanje položaja republika (tako i Hrvatske) u [[Ustav Jugoslavije iz 1974. godine|ustavnoj reformi SFRJ iz 1974. godine]], te se kasnije opirao idejama da se odnosi u federaciji urede bliže unitarnom modelu.▼
Vladimir Bakarić je u 1980-tim godinama bio predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka SFRJ ([[Udba]]), koji je bio nadležan za sve obavještajne službe pa i likvidacije
▲1971. godine staje na stranu snaga koje si uzimaju za zadaću da okončaju "[[Hrvatsko proljeće]]" i sudjeluje u smjenjivanju nacionalno-reformskog vodstva SKH kojem je na čelu [[Savka Dabčević-Kučar]]. Ta uloga ga pretvara u svojevrsnog vrhovnog političkog arbitra u Hrvatskoj, sve do njegove smrti.
▲Zajedno s [[Edvard Kardelj|Edvardom Kardeljem]] smatran je liberalnijim članom jugoslavenske političke elite i poznat je po svojoj izjavi o potrebi ''federiranja federacije'', koja se odnosila na borbu između [[Jugounitarizam|jugoslavenskih unitarista]] i onih koji su nastojali dati više ovlasti republikama. Bakarić je bio jako obazriv u svojim javnim istupima, zazirao je od radikalnijih izjava, zbog čega je od nekih svojih oponenata dobio nadimak ''Mrtvac''.<ref name="Supek" /> Njegov politički uspon podudara se s 1948. i s političkim obračunom s Andrijom Hebrangom, dotadašnjim liderom hrvatskih komunista. Tita je podržao i u njegovom obračunu s "[[Hrvatsko proljeće|proljećarima]]" 1971-e.
▲Pripisuju mu se znatne zasluge za jačanje položaja republika (tako i Hrvatske) u [[Ustav Jugoslavije iz 1974. godine|ustavnoj reformi SFRJ iz 1974. godine]], te se kasnije opirao idejama da se odnosi u federaciji urede bliže unitarnom modelu.
Napisao je mnogo članaka i javnih govora, te objavio više knjiga, među kojima se ističu, "O poljoprivredi i problemima sela" (zbirka govora i članaka, 569 stranica) iz 1960., "Društvene klase, nacije i socijalizam" (250 stranica) iz 1976., "O ekonomskom i društvenom razvoju i nekim međunarodnim temama" (150 stranica) iz 1982. Zadnje njegovo djelo bila je knjiga ''Josip Broz Tito'' (knjiga na 83 stranice, s ilustracijama) iz 1983. godine.
Line 38 ⟶ 32:
Bakarić je od 1950. redoviti član JAZU, a od 1974. i počasni član ANUBiH. Rezervni je general-potpukovnik JNA, nosilac Partizanske spomenice 1941, Ordena jugoslavenske velike zvijezde, Ordena narodnog heroja, Ordena junaka socijalističkog rada i drugih visokih odlikovanja. Dobitnik je Nagrade AVNOJ-a (1972), te Povelje i plakete ZAVNOH-a (1982).
▲Vladimir Bakarić je u 1980-tim godinama bio predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka SFRJ ([[Udba]]), koji je bio nadležan za sve obavještajne službe pa i likvidacije hrvatskih disidenata u emigraciji. Tada je V. Bakarić izjavio da je hrvatska emigracija najgora emigracija na svijetu.<ref>{{cite web|url=http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/demokracija/6426-izlaganje-ante-belje-s-tribine-hkv-a-qudba-je-ostala-ivaq.html|title=UDBA – Uprava državne sigurnosti (bezbednosti) jučer i danas |date=30. lipnja 2016.|publisher=|accessdate=30. lipnja 2016.|via=Reuters}}</ref>
== Izvori ==
|