Tramontana: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Vlaj i Bodul (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mmarre
Oznaka: brzo uklanjanje
Nema sažetka uređivanja
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Redak 2:
[[datoteka:Port Leucate (Aude), Clouds.jpg|mini|280px|desno|Oblaci nastali od tramontane u mjestu Port-Leucate (Aude, južna [[Francuska]]).]]
 
[[datoteka:Piran4.JPG|mini|280px|desnoDesno|Tramontana u [[Piran]]u.]]
 
'''Tramontana''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''trānsmontānus'': preko planina) ili ''tramuntana i tremontana'' je hladan, suh [[vjetar]] koji se spušta s [[planina]] sjevernoga [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i [[Jadransko more|jadranskoga priobalja]]. Na Jadranu pušeima sve poputkarakteristike [[bura|bure]], no nije mahovit (ne mijenja naglo [[smjer]] i [[brzina|brzinu]]) i nikada ne dostiže njezinu jačinu. PraćenZbog položaja naše obale i karakteristika tramontane i [[bura|bure]] ponekad je vrlo teško odrediti koji od ova dva vjetra puše. Tramontana je uglavnom praćena vedrim [[vrijeme|vremenom]], mada ovo pravilo ima brojne iznimke u [[Istra|Istri]] i oko [[Dubrovnik|a]], što se može iščitati u izreci iz [[Šepurina|Šepurine]] :''Tremuntana škura -jugo dura; tremuntana čista- o' juga ništa'' <ref> '''Kursar, A.''', ZAPISI IZ POMORAČKOG ŽIVOTA STARIH ŠEPURINJANA. Čakavska rič, VIII (2), 1978, str. 95-140. </ref>. Dalje od [[obala|obale]] je jači i stvara velike [[Mehanički valovi|valove]]. Na području [[Kvarnerski zaljev|Kvarnera]] se oštra zimska tramuntana naziva ''kvarnara''. <ref> '''tramontana''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62003] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>. Na cijelom [[Jadran]]u uvriježena je izreka ''Tramuntana- bura parićana'' <ref> '''Marki, E.''', Vrijeme, praktična uputa u upoznavanje i proricanje vremena bez upotrebe sprava, Split, 1950. </ref>. Tramontanu spominje i [[Mavro Vetranić]] <ref> '''Vetranić, M.''', Remeta I </ref> te navodi:
[[datoteka:Effets de la Tramontane sur la mer (1).JPG|mini|280px|desno|Tramontana na [[more|moru]].]]
#''Kad li s kraja sjever dune''
# ''oči mi su suza pune,''
# ''gdi prah lijeta sa svih strana.''
 
Premda tramontanu vole jedrličari, ona zna biti vrlo neugodana pa i opasna u jedrenju:
'''Tramontana''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''trānsmontānus'': preko planina) je hladan, suh [[vjetar]] koji se spušta s [[planina]] sjevernoga [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i [[Jadransko more|jadranskoga priobalja]]. Na Jadranu puše poput [[bura|bure]], no nije mahovit (ne mijenja naglo [[smjer]] i [[brzina|brzinu]]) i nikada ne dostiže njezinu jačinu. Praćen je vedrim [[vrijeme|vremenom]]. Dalje od [[obala|obale]] je jači i stvara velike [[Mehanički valovi|valove]]. Na području [[Kvarnerski zaljev|Kvarnera]] se oštra zimska tramuntana naziva ''kvarnara''. <ref> '''tramontana''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62003] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>
#''Ki ne zna ča je idriti po tremuntani, i to vako u grožju (brod pun grožđa u doba jematve), otine zna ča je vrag.''<ref> '''Kursar, A.''', ZAPISI IZ POMORAČKOG ŽIVOTA STARIH ŠEPURINJANA. Čakavska rič, VIII (2), 1978, str. 95-140. </ref>.
 
Pojam Tramuntana se koristio (i još se ponegdje koristi) u figurativnom smislu. Tako se izrazom '''Izgubiti tramuntanu''' smatra >>izgubiti glavu, prisebnost, sabranost, sposobnost rasuđivanja, uspaničiti se<<
== Vjetrovi na Jadranu ==
Mnogi, osobito lokalni vjetrovi imaju svojstvena imena, od kojih su se neka kod nas sačuvala od davnine. Među poznatije vjetrove u primorju ubrajaju se [[bura]], [[garbin]], [[jugo]], [[Levant (vjetar)|levant]], [[maestral]], [[oštro]], [[pulenat]], tramontana. Režim vjetra na nekome mjestu može se grafički prikazati s pomoću [[ruže vjetrova]]. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i [[orkan]].
 
<ref> '''Vidović, R.''', KOINE POMORSKOGA ANEMONIMIJSKOGA NAZIVLJA (S POSEBNIM OSVRTOM NA SPLITSKO PODRUČJE). Čakavska rič, XX (1), 1992, str. 53-75. </ref>
Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su [[bura]] koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i [[jugo]] koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje 3 dana i karakteristično je da puše "na refule", to jest na mahove i osobito je jaka u pod[[velebit]]skom kanalu na području [[Senj]]a, no i u [[Bakar|Bakru]] dosiže i do 180 km/h.
 
Godine [[1988.]] u [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovačkoj zračnoj luci]] izmjerena je vrijednost od 44,3 [[Metar u sekundi|m/s]] (159,5 [[Kilometar na sat|km/h]]), na [[Marjan]]u je [[1994.]] izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u [[Novalja|Novalji]] 1995. je izmjereno 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine [[1996.]] na [[Krčki most|Krčkom mostu]] izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a [[2002.]] u [[Makarska|Makarskoj]] je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je [[24. prosinca]] [[2003.]], na [[Autocesta A1|autocesti A1]], između [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]] i [[Maslenica|Maslenice]], na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj. Zbog toga što taj [[mjerni instrument]] nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od [[21. prosinca]] [[1998.]] s [[Maslenički most|Masleničkog mosta]] od 248 km/h (69,0 m/s). <ref>http://www.meteoadriatic.net/pub/zadarski_list/2006/2006_03_15.doc</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Opterećenje vjetrom – meteorološka podloga za hrvatske norme |url=http://hrcak.srce.hr/file/18613 |autor=Alica Bajić, Bernardin Peroš, Višnja Vučetić, Zvonko Žibrat |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format=PDF |jezik= |web_stranica=Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske |stranice= |nadnevak=11. travnja 2001. |preuzeto=2. rujna 2017. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref><ref>http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/.../doc/h08-djelovanje_vjetra.pdf</ref>
 
Jugo uzrokuje [[val]]ove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra veže se i pojam [[nevera]] koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni [[neverin]]i (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove.
 
=== Zmorac i burin ===
{{glavni|Zmorac|Burin}}
 
'''Zmorac''' ili '''smorac''' je slabi ljetni dnevni [[vjetar]] koji puše s [[more|mora]] na [[kopno]] u sustavu [[Obala|obalnoga]] [[Strujanje zraka|kruženja zraka]]. Nastaje kada je najniži sloj [[zrak]]a iznad mora hladniji od zraka nad kopnom. Na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]] pojavljuje se poglavito u neporemećenim vremenskim uvjetima, i to ondje gdje [[Otok|otoci]] ne smetaju njegovu razvoju. Počinje kao slab jugoistočni vjetar u prijepodnevnim satima, zatim skreće na [[jug]] te jugo[[zapad]] i predvečer se stišava kao [[sjever]]ozapadnjak. Najjači je u rano poslijepodne kada je [[temperatura|temperaturna]] razlika kopna i mora najveća, te donosi osvježenje. Često ga se miješa s [[maestral]]om. <ref> '''zmorac (smorac)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56840] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
 
'''Burin''' ili '''kopnenjak''' (prema [[Mletačka Republika|mlet]]. [[Talijanski jezik|tal]]. ''borin'', [[Umanjenica|deminutiv]] od ''bora'': [[bura]]) je slab ljetni vjetar koji puše noću i u prvom dijelu jutra od kopna prema moru u sustavu obalnoga kruženja zraka. Posljedica je bržeg hlađenja kopna, što uzrokuje da prizemni sloj zraka nad kopnom postane hladniji nego nad morem. <ref> '''burin''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=10257] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
 
== Izvori ==