Hrvatski sokol Split: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Povijest: Daljnji rad na podstranici Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 7:
Radi bolje organizacije osnovane su župe. Splitska župa je nosila naziv "Vojvoda Hrvoje". Sve župe su 1904.g. na poticaj dr. Josipa Smodlake ujedinjenje u Savez hrvatskog sokolstva, čije je sjedište bilo na Trsatu.
[[Datoteka:Hrvatski dom u Splitu.jpg|mini|desno]]
U Zagrebu 14. prosinca 1919. osnovan Jugoslavenski olimpijski odbor. Prvi predsjednik bio je dr. Franjo Bučar. U tom je sastavu Split kao odbornik zastupao Bogumir Doležal, svestrani sportaš. Fabjan Kaliterna kooptiran je u Odbor 1920. godine. Prvi Olimpijski pododbor u zemlji osnovan je u Splitu na inicijativu Jugoslavenskoga olimpijskog odbora 25. lipnja 1920. Osnivačka sjednica održana je u Domu sokolskog društva Split. Prvi predsjednik bio je dr. Vjekoslav Lavš. Pojedine sportove zastupali su: Milan Alačević – veslanje, ing. Frano Bettini – plivanje, Ante Danilo – jedrenje, dr. Ivo-Gjino Karaman – tenis, Ante Katunarić – biciklizam, ing.Egidij Marchi – automobilizam, dr. Jakša Račić – lov, Ivan Tudor – bejzbol, Šime Vučić-Djaković – mačevanje, ing. Fabjan Kaliterna – nogomet, predstavnik Sokolskog društva Split – gimnastika, predstavnik vojske – jahanje i streljaštvo. Atletika je privremeno ostala bez predstavnika. U cilju propagiranja sporta, Olimpijski pododbor organizirao je razne sportske priredbe u okviru pučkih natjecanja, kao i pokretanje lista „Jadranski šport". Radi prikupljanja novca za pripreme i odlaske sportaša na Olimpijske igre, Pododbor je organizirao razna natjecanja i balove. Prvo natjecanje održano je s nazivom „Olimpijski dan", a održano je 15. listopada 1922. Kasnije ovi pododbori mijenjaju naziv u Mjesni olimpijski odbori.
Split je 6. travnja 1941. napadnut iz zraka, a talijanske trupe okupirale su ga 15. travnja 1941. Pokušaji okupatora da oživi sport nisu uspjeli, zato se imovina klubova konfiscirala i uništio se arhiv. Ništa ozbiljnije nije postignuto ni 1943., nakon kapitulacije Italije, kad je uspostavljena vlast NDH.
Do izgradnje „Malog sportskog centra Gripe" 1969. godine, najveća dvorana bila je ona u Omladinskoj ulici (danas Tončićeva 1), Hrvatski dom „Sokola" (tada DTO „Partizan"), koju su zimi koristili čak i Hajdukovi igrači, a tu je 1954. godine započeo i studij za nastavnike fizičke kulture Više pedagoške škole.
<<ref>> https://www.sss.hr/index.php/o-nama/povijest-saveza <</ref>>
| |||