Konstantinov slavoluk: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Rim; dodana kategorija Građevine u Rimu uz pomoć dodatka HotCat
mala dorada (prilozi umjesto samostojećih prijedloga i dr.)
Redak 1:
[[Datoteka:RomeConstantine'sArch03.jpg|mini|300px310px|<center>'''Konstantinov slavoluk''' građen između 312.-315. g. <br> [[mramor]], [[Rim]].<center>]]
'''Konstantinov slavoluk''' je [[slavoluk]] s trojim vratima izgrađen za cara [[Konstantin I.|Konstantina I.]] ([[312.]]-[[315.]]) nedaleko od [[Kolosej]]a u [[Rim]]u. Najveći je i skulpturama najukrašeniji slavoluk [[Antika|antike]].
 
Slavoluk je podignut nakon [[Bitka nakod MilvijskomMilvijskog mostumosta|bitke na Milvijskom mostu]] i opisuje tu odlučnu bitku na jednom malenom [[friz]]u svoga [[reljef]]nog ukrasa. Ostali ukras je uzet gotovo u cijelosti s drugih, starijih spomenika, i to djelomice zato da se spomenik brzo dovrši, ali i da navijesti povratak dobre vladavine. Svi ti reljefi potječu od [[Pet dobrih careva|„dobrih“ careva]]: [[Trajan]]a, [[Hadrijan]]a i [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]].
 
==Reljefi==
 
[[Datoteka:RomaArcoCostantinoFregioTraianeoLatoW.jpg|mini|''Trajan u borbi s Dačanima'', reljef iznastao oko 113. g.]]
Reljefi koji prikazuju borbe s [[Dačani]]ma prvotno su bili ukras ''[[Trajanov forum|Trajanova foruma]]'' dovršenog [[113.]] godine gdje su tvorili znatno duži niz od onog koji bi se mogao sastaviti iz dijelova na Konstantinovom slavoluku i iz drugih sačuvanih fragmenata. Ratni prizori izmjenjuju se sa scenama [[Alegorija|alegorijskog]] karaktera. Stil ovih reljefa na kojima su likovi tijesno zbijeni jedan uz drugog i na kojima ima više diferencijalnih slojeva nadovezuje se na [[Flavijevci|flavijsku]] umjetnost.
 
[[Datoteka:Luk Konstantyna 6DSCF0032.JPG|mini|Hadrijanovi medaljoni s ''prinošenjem žrtve i lovom'' (iznadgore) i ''Konstantinov friz'' (ispoddolje).]]
Osam okruglih reljefa s Konstantinovog slavoluka prvotno je bilo smješteno u parovima na [[tetrapilon]]u, četverovratnom spomeniku kojim je [[Hadrijan]] ovjekovječio svoje [[lov]]ačke uspjehe. Svakom lovačkom prizoru odgovara i žrtva, dva reljefa opisuju polazak u lov i žrtvovanje pri povratku.
 
Redak 16:
Iz doba samog Konstantina potječu impresivni ''„[[tondi]]“'' na užim stranama koji su prikazivali [[Selena|Selenu]], božicu [[mjesec]]a kako zalazi, i [[Sol]]a, boga sunca koje se rađa.
 
Vodoravni reljefni [[friz]] koji se nalazi ispod Hadrijanovih [[medaljon]]a prikazuje ''Konstantinov govor na Forumu''. Konstantin, danas bez glave, stoji na ''„[[rostra|rostri]]“'', javnoj platformi, i drži govor. Na obja kraja platforme nalaze se skulpture Hadrijana i Marka Aurelija, careva koji su oživjeli grčki stil u rimsakojrimskoj umjetnosti. PoredaniPoredane u nizu s obje strane platforme su figure iza kojih su nizovi [[arkada]] i [[stup]]ova. U usporedbi sa starijim [[reljef]]ima, odmah se uočava manjak realizma na Konstantinovim: [[Proporcija|proporcije]] individualnih figura su zdepaste, njihove glave su uvećane, njihove poze se ponavljaju i klesane su mnogo pliće, tj. plošnije.
 
[[Datoteka:Arch of Constantine forum frieze.jpg|mini|središte|500px|<center>''Konstantinov govor'', reljef iznastao oko 315. g.<center>]]
Mnogi smatraju da je Konstantinov slavoluk djelo dekadencije, zbog oskudne izvornosti i samovoljnog udruživanja kiparskih reljefa iz prethodnih razdoblja s izbušenimizbušenima i nerazrađenima iz 4. st. No, reljefi iz dva različita razdoblja javljaju se na istom luku kako bi podsjetili gledatelje na carski autoritet koji se temelji na „dobroj“ tradiciji.
 
==Poveznice==