Razlika između inačica stranice »Hipotermija«

Dodano 28.878 bajtova ,  prije 2 mjeseca
m
ogromna nadopuna članka (zakasnio objavit članak xD)
m (+razdvojba)
m (ogromna nadopuna članka (zakasnio objavit članak xD))
{| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left"
{{Otheruses3|ostala značenja pojma '''smrzavanje'''|Smrzavanje (razdvojba)}}
|-
'''Hipotermija''' ili smrzavanje je stanje znatno snižene tjelesne temperature zbog naglog i/ili intenzivnog gubljenja tjelesne topline, pri čemu nastaje oštećenje cijelog [[Organizam (biologija)|organizma]].<ref name="Hrvatska Enciklopedija smrzavanje">{{Citiranje weba |title=smrzavanje |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56859 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |via=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |year=2020. |accessdate=30. 10. 2020.}}</ref>
! colspan="2" style="text-align:center; font-size: larger; background-color: grey;" | Hipotermija
|-
| colspan="2" style="text-align:center;" | [[Datoteka:Napoleons_retreat_from_moscow.jpg|300px]]
|-
|-
! [[Specijalnost (medicina)|Specijalnost]]:
| [[reanimatologija]]
|-
! Simptomi:
|'''blaga''': [[drhtanje]], [[zbunjenost]]<ref name=NEJM2012/><br>
'''umjerena''': bez drhtanja, povećana zbunjenost<ref name=NEJM2012/><br>
'''teška''': paradoksalno svlačenje, srčani zastoj<ref name=NEJM2012/>
|-
! [[Rizični faktor]]i:
| [[trovanje alkoholom]], [[hipoglikemija|nizak šećer]], [[anoreksija]], i starija dob<ref name=Rosen2010/><ref name=NEJM2012/>
|-
! [[Medicinska dijagnoza|Dijagnoza]]:
| ovisno o simptomima i tjelesnoj temperaturi nižoj od 35.0 °C
|-
! Liječenje:
| '''blaga''': topli napitci, topla odjeća, fizička aktivnost<ref name=NEJM2012/><br>
'''umjerena''': topli pokrivači, [[intravenozna terapija]]<ref name=NEJM2012/><br>
'''teška''': [[izvantjelesna membranska oksigenacija]], [[izvantjelesna cirkulacija]], [[kardiopulmonalna reanimacija]]<ref name=NEJM2012/>
|-
! Smrti:
| 1,500 godišnje (SAD)<ref name=NEJM2012/>
|}
 
'''Hipotermija''', ili '''pothlađenost''' definira se kao unutarnja temperatura tijela manja od 35.0 °C kod čovjeka.<ref name="NEJM2012" /> Simptomi ovise o temperaturi. Kod blage hipotermije, simptomi su [[drhtanje]] i [[mentalna zbunjenost|zbunjenost]]. Kod umjerene hipotermije, drhtanje se smanjuje, a zbunjenost povećava.<ref>{{Cite book|last=Fears|first=J. Wayne|url=https://books.google.com/books?id=tF2CDwAAQBAJ|title=The Pocket Outdoor Survival Guide: The Ultimate Guide for Short-Term Survival|date=2011-02-14|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-1-62636-680-0|language=en}}</ref> Kod teške hipotermije, moguće je tkzv. paradoksalno svlačenje, tijekom kojeg osoba svlači odjeću sa sebe, kao i povećani rizik [[Kardiogeni šok|srčanog zastoja]].<ref name="NEJM2012">{{cite journal | vauthors = Brown DJ, Brugger H, Boyd J, Paal P | title = Accidental hypothermia | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 367 | issue = 20 | pages = 1930–8 | date = studeni 2012. | pmid = 23150960 | doi = 10.1056/NEJMra1114208 | s2cid = 205116341 | url = https://semanticscholar.org/paper/4c5b95c9b5072760e9117b6aa4de6dd90717cb29 }}</ref>
== Hipotermija kod ljudi ==
 
Pri izlaganju nezaštićenog ljudskog tijela vrlo niskoj temperaturi [[okoliš]]a prvo dolazi do stadija [[ekscitacija|ekscitacije]], to jest do uzbuđivanja organizma, pri čemu rektalna temperatura pada na 34 [[celzij|°C]], [[Krvna žila|krvne žile]] se suzuju, javlja se drhtavica, a proizvodnja tjelesne topline poveća se do 20 puta. Zatim slijedi stadij iscrpljenosti i kljenuti uz opću slabost te [[konfuzija|konfuziju]] i [[Apatija|apatiju]], pri čemu rektalna temperatura pada na 32 °C do 24 °C, [[puls]] je spor i aritmičan, [[Zjenica|zjenice]] su ukočene i gubi se [[svijest]]. Pri temperaturi nižoj od 24 °C nastaje teški [[Šok (medicina)|šok]], [[koma]] i [[smrt]]. Nepovratne promjene i smrt nastupaju kad unutarnja tjelesna temperatura, mjerena u [[rektum]]u (završni dio [[Debelo crijevo|debelog crijeva]]), padne ispod 20 °C.<ref name="Hrvatska Enciklopedija smrzavanje" />
Hipotermija se događa se zbog dva glavna razloga. Tipično nastupi nakon izloženosti hladnim vremenskim uvjetima ili hladnoj vodi. Također može nastupiti zbog bilo kakvog stanja koje smanjuje proizvodnju topline ili povećava gubitak topline.<ref name=Rosen2010>{{cite book |title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice 7th edition |last=Marx |first=John | name-list-format = vanc |year=2010. |publisher=Mosby/Elsevier|location=Philadelphia, PA |isbn=978-0-323-05472-0 |page=1870 |url= }}</ref> To najčešće uzrokuje [[trovanje alkoholom]], ali može ga uzrokovati i [[hipoglikemija|nizak šećer]], [[anoreksija]], i starija dob.<ref name="NEJM2012" /><ref name=Rosen2010/> Normalna temperatura tijela održava se od 36.5 do 37.5 °C, kroz [[termoregulacija|termoregulaciju]].<ref name=NEJM2012/> Proces povećanja tjelesne temperature uključuje drhtanje, svojevoljne povećanu tjelesnu aktivnost, i oblačenje toplije odjeće.<ref name=NEJM2012/><ref>{{cite book|last1=Robertson|first1=David|title=Primer on the autonomic nervous system|date=2012.|publisher=Elsevier/AP|location=Amsterdam|isbn=9780123865250|page=288|edition= 3rd|url=https://books.google.com/books?id=FycmOkb-T1gC&pg=PA288|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908151245/https://books.google.com/books?id=FycmOkb-T1gC&pg=PA288|archive-date=2017-09-08}}</ref> Hipotermija se može dijagnosticirati po simptomima, zajedno s riskantnim faktorima, ili mjerenjem temperature tijela.<ref name=NEJM2012/>
 
Proces liječenja blage hipotermije uključuje tople napitke, toplu odjeću i fizičku aktivnost.<ref name=NEJM2012/> Kod onih s umjerenom hipotermijom, preporučuje se topli pokrivač i [[intravenozna terapija]].<ref name=NEJM2012/> Ljudi s umjerenom ili teškom hipotermijom trebali bi se oprezno i polako kretati.<ref name=NEJM2012/> Kod teške hipotermije, pomoći će [[izvantjelesna membranska oksigenacija]] (EKMO) ili [[izvantjelesna cirkulacija]].<ref name=NEJM2012/> Kod onih bez [[puls]]a, potrebna je [[kardiopulmonalna reanimacija]], uz prijašnje navedene mjere.<ref name=NEJM2012/> Zagrijavanja traje sve dok čovjekova temperatura nije viša od 32 °C.<ref name=NEJM2012/> Ako do toga nema napretka ili je udio kalija u krvi veći od 12 mol/litra u bilo kojem vremenu, oživljavanje se može obustaviti.<ref name=NEJM2012/>
 
Hipotermija je uzrok najmanje 1,500 smrti godišnje u [[SAD]]-u.<ref name=NEJM2012/> Češća je kod starijih ljudi i muškaraca.<ref name="Brac2012">{{cite book|last1=Bracker|first1=Mark|title=The 5-Minute Sports Medicine Consult|date=2012.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=9781451148121|page=320|edition= 2|url=https://books.google.com/books?id=-LOm9enAxQ8C&pg=PA320|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170908151245/https://books.google.com/books?id=-LOm9enAxQ8C&pg=PA320|archivedate=8. rujna 2017.}}</ref> Jedna od najnižih zabilježenih tjelesnih temperatura, s kojom je netko sa slučajnom hipotermijom preživio je 13.0 °C, a imala ju je 7-godišnja djevojčica koja se skoro utopila u Švedskoj.<ref>{{cite web |title=Remarkable recovery of seven-year-old girl |website=Swedish Radio |url=http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=2054&artikel=4296666 |accessdate=2. ožujka 2015. |date=17. siječnja 2011. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150307183116/http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=2054&artikel=4296666 |archivedate=7. ožujka 2015.}}</ref> Neki su preživjeli nakon čak šest sati reanimacije.<ref name=NEJM2012/> Kod onih kod kojih se koristi EKMO ili cirkulacija, stopa preživljavanja je oko 50%.<ref name=NEJM2012/> Smrti zbog hipotermije igrale su bitnu ulogu u mnogim ratovima.<ref name=Rosen2010/> Izraz dolazi iz grčke riječi ὑπο, ''hupo'', značenja "ispod", i θερμία, ''thermía'', značenja "toplina". Suprotno od hipotermije je [[hipertermija]], povišena tjelesna temperatura zbog neuspješne termoregulacije.<ref name=NC08/><ref name=CC09/>
 
== Klasifikacija ==
{| class="navbox vertical-navbox" style="width:auto; float:right; clear:right; margin:0 0 0.5em 1em;"
|-
!style="background:#6666AA; color:#ffffff" colspan="4"| Klasifikacija hipotermije
|-
!Švicarski sistem<ref name=NEJM2012/>!!Simptomi!!Po stupnju<ref name=Rosen2006>{{cite book |title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice |last=Marx |first=John |name-list-format=vanc |year=2006. |publisher=Mosby/Elsevier |isbn=978-0-323-02845-5 |page=2239 |url=https://archive.org/details/rosensemergencym0002unse |url-access=registration }}</ref>!!Temperatura
|-
|Prvi stadij
|Svjesnost, s drhtanjem
| Blaga
| 32–35 °C
|-
|Drugi stadij
|Ošamućenost, bez drhtanja
| Umjerena
| 28–32 °C
|-
|Treći stadij
|Bez svijesti, bez drhtanja
| Teška
| 20–28 °C
|-
|Četvrti stadij
|Bez vitalnih znakova
| Jako teška
| Ispod 20 °C
|}
 
Hipotermija se najčešće definira kao temperatura tijela niža od 35 °C. Po ovoj metodi je podijeljena na stupnjeve jačine, baziranoj na unutarnjoj temperaturi tijela.<ref name="Rosen2006"/>
 
Drugi sistem klasifikacije, tkzv. švicarski sistem, dijeli hipotermiju na stadije, bazirajući se na simptome, što se preporučuje kada nije moguće utvrditi unutarnju temperaturu tijela.<ref name=NEJM2012/>
 
Druge ozljede povezane s hladnoćom koje mogu biti prisutne same ili u kombinaciji s hipotermijom su:
 
*[[Promrzline]]: stanje do kojeg dolazi nakon izlaganja kože temperaturi bliskoj smrzavanju. Hladnoća uzrokuje oštećenje malih krvnih žila pod kožom. Oštećenje je trajno, a svrbež i crvenilo se može vratiti nakon ponovnog izlaganja. Crvenilo i svrbež najčešće se pojavljuju na obrazima, ušima, prstima, i nožnim prstima.<ref>{{Cite web|url=https://www.cdc.gov/niosh/topics/coldstress/coldrelatedillnesses.html|title=CDC - NIOSH Workplace Safety and Health Topic - Cold Stress - Cold Related Illnesses|date=6. lipnja 2016.|website=www.cdc.gov|language=en-us|access-date=1. kolovoza 2018.}}</ref>
*[[Ozeblina]]: smrzavanje i oštećenje tkiva.<ref name="CDC10">{{cite web|url=https://www.cdc.gov/niosh/topics/coldstress/|title=Cold Stress|work=Center for Disease Control and Prevention|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120811011653/http://www.cdc.gov/niosh/topics/coldstress/|archivedate=11. kolovoza 2012.|url-status=live}}</ref>
*[[Smrzotine]]: smrzavanje tkiva, ali bez oštećenja njegovih stanica.<ref>Marx 2010 p.1862</ref>
*[[Uronjeno stopalo]]: stanje uzrokovano konstantnim izlaganjem vodi, na temperaturi bliskoj smrzavanju.<ref name=CDC10/>
 
Navodi se da je normalna tjelesna temperatura čovjeka između 36.5–37.5 °C.<ref>{{cite journal |vauthors=Karakitsos D, Karabinis A | title = Hypothermia therapy after traumatic brain injury in children | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 359 | issue = 11 | pages = 1179–80 | date = rujan 2008. | pmid = 18788094 | doi = 10.1056/NEJMc081418 | url = }}</ref> [[Hipertermija]] i [[vručica]], definirani su kao tjelesna temperatura čovjeka između 37.5–38.3 °C.<ref name=CC09/>
 
== Znakovi i simptomi ==
Znakovi i simptomi variraju ovisno o stupnju hipotermije, pa se tako mogu podijeliti u tri stadija. Dojenčad s hipotermijom mogu osjetiti hladnoću na dodir, sa svjetlo-crvenom kožom, i neuobičajenim gubitkom energije.<ref name=webmd>[http://www.webmd.com/a-to-z-guides/what-is-hypothermia What Is Hypothermia?] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116080023/http://www.webmd.com/a-to-z-guides/what-is-hypothermia |date=16. siječnja 2014. }}</ref>
 
=== Blaga hipotermija ===
Simptomi blage hipotermije mogu biti nejasni,<ref name=Care99/> uz pobudu simpatičkog živčanog sustava (drhtanje, [[hipertenzija|visoki krvni tlak]], [[Tahikardija|brzo kucanje srca]], [[Tahipneja|ubrzano disanje]], i [[Vazokonstrikcija|sužavanje krvnih žila]]). Ovo su fiziološki efekti kako bi se toplina održala.<ref name="McCullough L, Arora S 2004 2325–32">{{cite journal |vauthors=McCullough L, Arora S | title = Diagnosis and treatment of hypothermia | journal = Am Fam Physician | volume = 70 | issue = 12 | pages = 2325–32 | date = prosinac 2004. | pmid = 15617296 | doi = | url = }}</ref> [[Diureza|Povećana proizvodnja mokraće zbog hladnoće]], mentalna zbunjenost, i [[Bolest jetra|disfunkcija jetre]] također mogu nastupiti.<ref name="Marx 2010 p.1869">Marx 2010 p.1869</ref> Moguća je i [[hipoglikemija]], pošto se smanjuje potrošnja [[glukoza|glukoze]] u stanicama i lučenje [[inzulin]]a, a osjetljivost tkiva na inzulin može biti smanjena.<ref name="altus">{{cite journal |vauthors=Altus P, Hickman JW | title = Accidental hypothermia: hypoglycemia or hyperglycemia | journal = West. J. Med. | volume = 134 | issue = 5 | pages = 455–6 | date = svibanj 1981. | pmid = 7257359 | pmc = 1272797 | doi = | url = }}</ref> Aktivacija [[simpatikus]]a također može otpustiti glukozu iz jetre. U mnogim slučajevima, pogotovo kod ljudi sklonim [[alkohol]]u, hipoglikemija je češći uzrok.<ref name=altus/> Kod mnogo ljudi s hipotermijom, dijagnosticirana je i hipoglikemija, pošto je moguće da je hipotermija uzrok hipoglikemije.<ref>[http://emedicine.medscape.com/article/770542-overview eMedicine Specialties > Emergency Medicine > Environmental >Hypothermia] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305180502/http://emedicine.medscape.com/article/770542-overview |date=5. ožujka 2016. }} Author: Jamie Alison Edelstein, MD. Coauthors: James Li, MD; Mark A Silverberg, MD; Wyatt Decker, MD. Updated: 29. listopada 2009.</ref>
 
=== Umjerena hipotermija ===
Kako se hipotermija pogoršava, tako i njeni simptomi: mentalno stanje se mijenja, može doći do [[amnezija|amnezije]], zbunjenosti, nerazgovjetnog govora, smanjenim refleksima, i gubitka osnovnih motoričkih sposobnosti.<ref name=":5">{{cite journal | vauthors = Petrone P, Asensio JA, Marini CP | title = Management of accidental hypothermia and cold injury | journal = Current Problems in Surgery | volume = 51 | issue = 10 | pages = 417–31 | date = listopad 2014. | pmid = 25242454 | doi = 10.1067/j.cpsurg.2014.07.004 }}</ref>
 
=== Teška hipotermija ===
Kako se temperatura tijela smanjuje, i ostali fiziološki sustavi posustaju. Brzina otkucaja srca, brzina disanja, i [[krvni tlak]] se smanjuju. Očekivana brzina otkucaja srca je 30s na temperaturi oko 28 °C.<ref name="Marx 2010 p.1869" />
 
Javlja se i hladna, užarena koža, halucinacije, loši refleksi, fiksirane proširene zjenice, nizak krvni tlak, plućni edem, dok je drhtanja najčešće nema.<ref name=":5" /> Brzina [[puls]]a i [[Disanje|disanja]] bitno se smanjuje, ali puls može biti i ubrzan (ventrikulska tahikardija, fibrilacija atrija). Fibrilacija atrija sama po sebi najčešće nije problem.<ref name=NEJM2012/>
 
=== Paradoksalno svlačenje ===
Dvadeset do pedeset posto smrti povezanih s hipotermijom su zbog paradoksalnog svlačenja. Tipično nastupa tijekom umjerene i teške hipotermije, kada osoba postaje dezorijentirana, zbunjena i ratoborna. Osoba počinje svlačiti odjeću sa sebe, što dovodi do dodatnog gubitka topline.<ref>{{cite journal |title=The word: Paradoxical undressing – being-human |year=2007 |author=New Scientist |journal=New Scientist |url=https://www.newscientist.com/channel/being-human/mg19426002.600-the-word-paradoxical-undressing.html |accessdate=18. lipnja 2008. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080209024834/http://www.newscientist.com/channel/being-human/mg19426002.600-the-word-paradoxical-undressing.html |archivedate=9. veljače 2008. }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Turk |first1=EE |title=Hypothermia. |journal=Forensic Science, Medicine, and Pathology |date=lipanj 2010. |volume=6 |issue=2 |pages=106–15 |doi=10.1007/s12024-010-9142-4 |pmid=20151230}}</ref>
 
Spasioci koji su prošli obuku preživljavanja u planinama, istrenirani su da to očekuju ; međutim, za ljude koji umru od hipotermije u urbanim područjima ponekad se pogrešno pretpostavlja da su bili [[seksualno nasilje|seksualno napastovani]].<ref name=Forensic06>{{cite book |author1=Ramsay, David |author2=Michael J. Shkrum |title=Forensic Pathology of Trauma (Forensic Science and Medicine) |publisher=Humana Press |location=Totowa, NJ |year=2006 .|pages=417 |isbn=1-58829-458-7 |doi= |accessdate=}}</ref>
 
Jedno objašnjenje za ovo ponašanje može biti neispravno funkcioniranje [[hipotalamus]]a zbog hladnoće, dijela mozga koji regulira temperaturu tijela. Drugo objašnjenje je da se mišići koji su u kontaktu s perifernim krvnim žilama iscrpljuju (poznato kao [[Vaskularni otpor|vaskularni otpor]]) i opuštaju, što vodi do iznenadno velikog vala krvi (i topline), zbog čega se osoba osjeća prevruće.<ref name=Forensic06/><ref name="LegalMed">{{cite journal |vauthors=Rothschild MA, Schneider V | year = 1995. | title = 'Terminal burrowing behaviour'—a phenomenon of lethal hypothermia | url = | journal = Int J Legal Med | volume = 107 | issue = 5| pages = 250–6 | pmid = 7632602 | doi=10.1007/BF01245483| s2cid = 29253926 }}</ref>
 
=== Terminalno ukopavanje ===
Vidljivo samozaštitno ponašanje, znano kao "terminalno ukopavanje", ili "sindrom pritaji-i-umri",<ref name="carter">{{cite journal |vauthors=Carter N, Green MA, Milroy CM, Clark JC | title = Letter to the editor: Terminal burrowing behaviour — a phenomenon of lethal hypothermia | journal = International Journal of Legal Medicine | volume = 108 | issue = 2 | pages = 116 | year = 1995. | pmid = 8547158 | doi = 10.1007/BF01369918 | publisher = Springer | location = Berlin / Heidelberg | s2cid = 11047611 }}</ref> događa se u posljednjem stadiju hipotermije. Unesrećeni će ući u mali, zatvoreni prostor, kao što su ispod kreveta ili iza ormara. Često se asocira s paradoksalnim svlačenjem.<ref name="pmid7632602">{{cite journal |vauthors=Rothschild MA, Schneider V | title = "Terminal burrowing behaviour"--a phenomenon of lethal hypothermia | journal = Int J Legal Med | volume = 107 | issue = 5 | pages = 250–6 | year = 1995. | pmid = 7632602 | doi = 10.1007/BF01245483 | s2cid = 29253926 }}</ref> Znanstvenici u Njemačkoj objasnili su kako je to "očito autonomni proces moždanog debla, koji se pokreće u konačnom stadiju hipotermije i proizvodi primitivno ponašanje za zaštitu, što se vidi i kod hibernirajućih životinja".<ref name=Lallanilla>[http://www.livescience.com/41730-hypothermia-terminal-burrowing-paradoxical-undressing.html Get Naked and Dig: The Bizarre Effects of Hypothermia] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303223353/http://www.livescience.com/41730-hypothermia-terminal-burrowing-paradoxical-undressing.html |date=3. ožujka 2016. }}</ref> Većinski se događa u situacijama kada se temperatura smanjuje sporo.<ref name=LegalMed/>
 
== Uzroci ==
[[Datoteka:HypothermiaAge.jpg|thumb|upright=1.2|U SAD-u, hipotermija se uglavnom pojavljuje kod starijih ljudi.]]
Hipotermija se najčešće povezuje s izlaganjem niskim temperaturama, a i jedna je od komplikacija prekomjernog konzumiranja [[etanol|alkohola]]. Bilo koje stanje koje smanjuje proizvodnju topline, povećava gubitak topline, ili smanjuje termoregulaciju, može pridonijeti.<ref name="Rosen2010"/> Prema ovome, rizični faktori hipotermije su: [[zloupotreba droga]] (što uključuje alkohol), [[beskućništvo]], bilo koje stanje koje utječe na um (npr. hipoglikemija), posljedice starije dobi, loše odijevanje, kronična medicinska stanja (npr. [[hipotireoza]] i [[sepsa]]), i život na niskim temperaturama.<ref name=Baum08/><ref>{{cite journal | title = Hypothermia-related deaths—United States, 1999.–2002. i 2005. | journal = MMWR Morb. Mortal. Wkly. Rep. | volume = 55 | issue = 10 | pages = 282–4 | date = ožujak 2006. | pmid = 16543884 | doi = | url = | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}</ref> Hipotermija se često događa u kombinaciji s [[trauma|traumom]], a zna se dogoditi i u teškim slučajevima [[anoreksija|anoreksije]]. Hipotermija se događa i kod ljudi s teškim oblikom sepse.<ref name=":2">{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice|others=Walls, Ron M.,, Hockberger, Robert S.,, Gausche-Hill, Marianne|isbn=9780323390163|edition= Ninth |location=Philadelphia, PA|oclc=989157341|last1 = Walls|first1 = Ron|last2 = Hockberger|first2 = Robert|last3 = Gausche-Hill|first3 = Marianne|date = 9. ožujka 2017.}}</ref> Dok većina sa sepsom razviju simptom povišene temperature, neki razviju hipotermiju.<ref name=":2" />
 
U urbanim područjima, hipotermija se često razvija nakon kroničnog izlaganja hladnoći, najčešće zbog beskućništva, kao i zbog nesreća izazvanim drogama, alkoholom ili mentalnim bolestima.<ref name=":1">{{Cite journal|date=2018-11-09|title=Hypothermia: Background, Pathophysiology, Etiology|url=https://emedicine.medscape.com/article/770542-overview}}</ref> Dok su istraživanja pokazala da su beskućnici rizična skupina preuranjene smrti zbog hipotermije, točan uzrok smrti od hipotermije kod beskućnika je teško odrediti.<ref name=":0" /> Na selima, učestalost hipotermije veća je među ljudima sa značajnim popratnim bolestima i manje sposobnim za samostalno kretanje.<ref name=":1" /> S većim porastom za istraživanje divljine, prirode i sportova na vodi, učestalost hipotermije uslijed slučajne izloženosti može postati češća u općoj populaciji.<ref name=":1" />
 
=== Alkohol ===
Konzumacija alkohola povećava rizik hipotermije na dva načina: kontrolni sistemi [[vazodilatatori|vazodilatatora]] i temperature u mozgu.<ref name=":2" /><ref name=":3">{{Cite book|title=Goodman & Gilman's: The Pharmacological Basis of Therapeutics (13 ed.) |last1=Mihic |first1=John |last2=Koob |first2=George |last3=Mayfield |first3=Jody |last4=Harris |first4=Adron |last5=Brunton |first5=Laurence |last6=Hilal-Dandan |first6=Randa |last7=Knollmann |first7=Björn | name-list-style = vanc |publisher=McGraw-Hill Education |year=2017. |isbn=978-1259584732 |chapter=Ethanol}}</ref><ref name=":4">{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine | edition = 20th |last1=Danzl |first1=Daniel |last2=Jameson |first2=Larry |last3=Fauci |first3=Anthony |last4=Kasper |first4=Dennis |last5=Hauser |first5=Stephen| name-list-style = vanc |publisher=McGraw-Hill Education |year=2018. |isbn=978-1259644030 |chapter=Hypothermia and Peripheral Cold Injuries}}</ref> Vazodilatatori povećavaju protok krvi u koži, što rezultira gubitkom temperature tijela.<ref name=":3" /> Zbog toga se osobi čini da joj je vruće, a zapravo gubi temperaturu.<ref name=":4" /> Alkohol također utječe na regulaciju temperature u mozgu, smanjujući sposobnost tijela da drhti i koristi energiju koja bi obično pomogla tijelu u stvaranju topline.<ref name=":3" /> Cjelokupni učinci alkohola dovode do smanjenja tjelesne temperature i smanjene sposobnosti stvaranja tjelesne topline, kao reakcija na hladnu temperaturu.<ref name=":4" /> Alkohol je česti faktor smrti od hipotermije.<ref name=":3" /> Između 33% i 73% slučajeva hipotermije povezani su s alkoholom.<ref name=":2" />
 
=== Siromaštvo ===
U Ujedinjenom Kraljevstvu, 28,354 slučajeva hipotermije je zabilježeno [[2013.]] godine, čak 25% više no prošle godine.<ref>[https://www.theguardian.com/society/2013/nov/25/rise-hypothermia-energy-prices Labour decry 'shocking' rise in hypothermia cases] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170510135830/https://www.theguardian.com/society/2013/nov/25/rise-hypothermia-energy-prices |date=10. svibnja 2017.}}</ref> Neki slučajevi smrti od hipotermije, kao i druge smrti koje je moguće spriječiti, događaju se jer [[siromaštvo|siromašni ljudi]] ne mogu lako priuštiti grijanje. Rast računa za gorivo povećao je broj onih koji imaju poteškoća s plaćanjem odgovarajućeg grijanja u UK-u. Neki [[mirovina|umirovljenici]] i [[Invalidnost|osobe s invaliditetom]] također su u opasnosti jer ne rade i ne mogu lako napustiti svoje domove. Bolja [[toplinska izolacija]] može pomoći.<ref>[http://www.poverty.org.uk/67/index.shtml?2 Excess winter deaths] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116123329/http://www.poverty.org.uk/67/index.shtml?2 |date=16. siječnja 2016. }}</ref><ref>[https://www.ebico.org.uk/fuel-poverty The scandal of fuel poverty] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20140116115257/https://www.ebico.org.uk/fuel-poverty |date=16. siječnja 2014. }}</ref><ref>[http://www.publichealth.hscni.net/directorate-public-health/health-and-social-wellbeing-improvement/fuel-poverty Fuel poverty] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116092521/http://www.publichealth.hscni.net/directorate-public-health/health-and-social-wellbeing-improvement/fuel-poverty |date=16. veljače 2017. }}</ref>
 
=== Uranjanje u vodu ===
[[Datoteka:Hypothermia_Training,_Marine_Mountain_Warfare_Center,_California_USA.jpg|thumb|upright|Kako bi spriječili hipotermiju, dva američka marinca vježbaju uranjanje u hladnu vodu.]]
 
Hipotermija je i dalje glavno ograničenje plivanja ili [[ronjenje|ronjenja]] u hladnu vodu.<ref name=sterba/> Smanjivanje spretnosti prstiju zbog boli ili utrnulosti, smanjuje opću sigurnost i sposobnost, što posljedično povećava rizik od ostalih ozljeda.<ref name=sterba/><ref name="cheung">{{cite journal | vauthors = Cheung SS, Montie DL, White MD, Behm D | title = Changes in manual dexterity following short-term hand and forearm immersion in 10 degrees C water | journal = Aviat Space Environ Med | volume = 74 | issue = 9 | pages = 990–3 | date = rujan 2003. | pmid = 14503680 | url = http://www.ingentaconnect.com/content/asma/asem/2003/00000074/00000009/art00013 | accessdate = 11. lipnja 2008. | url-status = live | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110629184715/http://www.ingentaconnect.com/content/asma/asem/2003/00000074/00000009/art00013 | archivedate = 29. lipnja 2009.}}</ref>
 
Ostali faktori koji predisponiraju hipotermiju kod uranjanja u vodu, uključuju [[dehidracija|dehidraciju]], neadekvatno zagrijavanje tijela između ponavljajućih zarona, započinjanje zarona dok osoba nosi hladno ili mokro ronilačko odijelo, donje rublje, [[znojenje]], neodgovarajuću [[toplinska izolacija|toplinsku izolaciju]] (npr. tanko donje rublje), i lošu tjelesnu spremu.<ref name=sterba/>
 
Toplina se gubi puno brže u vodi<ref name="sterba">{{cite journal |author=Sterba, JA |title=Field Management of Accidental Hypothermia during Diving |journal=US Navy Experimental Diving Unit Technical Report |volume=NEDU-1-90 |year=1990. |url=http://archive.rubicon-foundation.org/4248 |accessdate=11. lipnja 2008. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110727224238/http://archive.rubicon-foundation.org/4248 |archivedate=27. srpnja 2011. }}</ref> no u zraku. Zbog toga, temperature vode koje bi bile normalne za temperaturu zraka, mogu dovesti do hipotermije kod preživjelih, iako to obično nije glavni klinički uzrok smrti za one koji nisu spašeni. Temperatura vode oko 10 °C može dovesti do smrti u manje od jednog sata, a temperature blizu smrzavanje mogu dovesti do smrti u manje od 15 minuta.<ref name="Hypothermia safety">{{cite web|url=http://www.usps.org/national/ensign/uspscompass/compassarchive/compassv1n1/hypothermia.htm |accessdate=2008-02-19 |title=Hypothermia safety |publisher=[[United States Power Squadrons]] |date=23. siječnja 2007. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081208180845/http://www.usps.org/national/ensign/uspscompass/compassarchive/compassv1n1/hypothermia.htm |archivedate=8. prosinca 2008.}}</ref> Tijekom [[Potapanje Titanica|potapanja ''Titanica'']], većina ljudi koji su upali u vodu temperature −2 °C, umrli su u 15 do 30 minuta.<ref>[[Sinking of the RMS Titanic#CITEREFButler1998]]</ref>
 
Pravi uzrok smrti u hladnoj vodi su [[reflex|reakcije tijela]] na gubitak topline i hladnu vodu, a ne sama hipotermija (gubitak unutarnje temperature). Npr., oni koji upadnu u smrzavajući ocean, oko 20% njih umre u roku od dvije minute od [[hladni šok|hladnog šoka]] (nekontrolirano [[Hiperventilacija|prekomjerno disanje]], i dahtanje, što uzrokuje udisanje vode, ogroman porast krvnog tlaka i srčanog naprezanja što dovodi do [[srčani zastoj|srčanog zastoja]] i [[panika|panike]]); ostalih 50% umre u roku od 15 do 30 minuta zbog onesposobljenosti: nemogućnost korištenja ili upravljanja udovima i rukama za plivanje ili hvatanje, jer tijelo "zaštitnički" zatvara periferne mišiće udova kako bi zaštitilo svoju srž.<ref name="Vittone">{{cite web|url=http://mariovittone.com/2010/10/the-truth-about-cold-water/|title=The Truth About Cold Water|last=Vittone|first=Mario| name-list-style = vanc |date=21. listopada 2012.|work=Survival|publisher=Mario Vittone|accessdate=24. siječnja 2017.|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170114154556/http://mariovittone.com/2010/10/the-truth-about-cold-water/|archivedate=14. siječnja 2017.}}</ref> Iscrpljenost i nesvjestica uzrokuju utapanje, ubijajući ostatak u sličnom vremenu.<ref name="Hypothermia safety"/>
 
== Patofiziologija ==
{| class="navbox vertical-navbox" style="width:350px; height:220px; float:right; clear:right; margin:0 0 0.1em 1em;"
|-
!style="background:#6666AA; color:#ffffff" colspan="2"| Klasifikacija temperature
|-
!Stanje !!Unutarnja temperatura
|-
|Hipotermija
|<35.0 °C
|-
|Normalno
|36.5–37.5 °C
|-
|Groznica
|>37.5 ili 38.3 °C
|-
|Hipertermija
|>37.5 ili 38.3 °C
|-
|Hiperpireksija
|>40.0 ili 41.0 °C
|}
 
Toplina se primarno stvara u mišićnom tkivu, što uključuje srce i jetru, dok se gubi kroz kožu (90%) i pluća (10%). Proizvodnja topline može se povećati dva do četiri puta kroz kontrakcije mišića (npr. kroz vježbanje ili drhtavicu). Brzina gubitka topline određuje se, kao i kod bilo kojeg drugog objekta, pomoću [[konvekcija|konvekcije]], [[Kondukcija topline|kondukcije]] i [[radijacija|zračenja]].<ref name=Care99/> Na stope istih mogu utjecati omjeri [[indeks tjelesne mase|indeksa tjelesne mase]], tjelesne površine, [[obujam|obujma]], odjeće i drugih uvjeta iz okoliša.<ref name="Nuckton TJ 2000">{{cite journal |vauthors=Nuckton TJ, Claman DM, Goldreich D, Wendt FC, Nuckton JG | title = Hypothermia and afterdrop following open water swimming: the Alcatraz/San Francisco Swim Study | journal = Am J Emerg Med | volume = 18 | issue = 6 | pages = 703–7 | date = listopad 2000. | pmid = 11043627 | doi = 10.1053/ajem.2000.16313 }}</ref>
 
Mnoge promjene u fiziologiji odvijaju se dok se tjelesna temperatura smanjuje. Javljaju u kardiovaskularnom sustavu, što dovodi do [[osbornov val|Osbornovog vala]] i drugih poremećaja ritma, smanjene aktivnosti u [[Središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]], [[diureza|diurezom]] i [ [edem pluća|edema pluća]].<ref>{{cite book |title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice 7th edition |last=Marx |first=John | name-list-style = vanc |year=2010. |publisher=Mosby/Elsevier|location=Philadelphia, PA |isbn=978-0-323-05472-0 |pages=1869–1870 }}</ref>
 
Istraživanja su pokazala da se brzina glomerularne filtracije smanjuje kao rezultat hipotermije.<ref>{{cite journal |vauthors=Broman M, Källskog O | title = The effects of hypothermia on renal function and haemodynamics in the rat | journal = Acta Physiologica Scandinavica | volume = 153 | issue = 2 | pages = 179–184 | year = 1995 | pmid = 7778458 | doi = 10.1111/j.1748-1716.1995.tb09849.x }}</ref> U osnovi, hipotermija povećava [[preglomerularna vazokonstrikcija|preglomerularnu vazokonstrikciji]], što smanjuje bubrežni protok krvi.<ref>{{cite journal |vauthors=Broman M, Källskog O, Kopp UC, Wolgast M | title = Influence of the sympathetic nervous system on renal function during hypothermia | journal = Acta Physiologica Scandinavica | volume = 163 | issue = 3 | pages = 241–249 | year = 1998 | pmid = 9715736 | doi = 10.1046/j.1365-201x.1998.00356.x }}</ref>
 
== Izvori ==
{{Izvoriizvori}}
 
[[Kategorija:Medicina]]
{{Mrva-med}}