Inačica od 21. veljače 2021. u 13:10 uredi Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 92.733 edits →‎Marksov antisemitizam ← Starija izmjena		Inačica od 21. veljače 2021. u 13:11 uredi ukloni ovu izmjenu Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 92.733 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 6: \| ime = Karl Marx \| rođenje = [[5. svibnja\|5. svibanj]], [[1818]] ([[Trier]], [[Njemačka]]) \| smrt = [[14. ožujka]], [[1883]] ([[London]], [[Velika Britanija]]) \| škola_tradicija = [[marksizam]] \| glavni_interesi = [[politika]], [[Ekonomija\|ekonomika]], [[klasna borba]] Redak 35: Nakon razmatranja akademske karijere, Marx se okrenuo [[novinarstvo\|novinarstvu]].<ref name="plato.stanford.edu"/> Preselio se u [[Köln]] 1842., gdje je počeo pisati za radikalne novine ''Rheinische Zeitung (Rajnske novine)''. U novinama je izražavao svoje sve izraženije socijalističke stavove o politici.<ref>[[#Whe00\|Wheen 2001]]. str. 34–36.</ref> Kritizirao je vlade Europe i njihove politike, ali također i liberale te druge članove socijalističkog pokreta čije je ideje smatrao neučinkovitima ili izravno antisocijalističkima.<ref>[[#Whe00\|Wheen 2001]]. str. 42–44.</ref> Novine su s vremenom privukle pozornost pruskih vladinih cenzora, koji su provjeravali svako izdanje prije tiskanja radi potencijalnog poticanja na bunt. Marx je rekao: "Naše se novine moraju dostaviti policiji da ih pronjuška, te ako policijska njuška nanjuši išta ne-kršćansko ili ne-prusko, zabranjeno nam je novine tiskati".<ref>[[#Whe00\|Wheen 2001]]. str. 47.</ref> Nakon što je u novinama izdan članak koji je žestoko kritizirao monarhiju u Rusiji, ruski car [[Nikola I., ruski car\|Nikola I.]], saveznik pruske monarhije, zahtijevao je da se ''Rheinische Zeitung'' zabrane. Pruska je vlada ugasila novine 1843.<ref>[[#Whe00\|Wheen 2001]]. str. 47–48.</ref> Marx je potom pisao za mladohegelovski časopis ''Deutsch-Französische Jahrbücher (Njemačko-francuski godišnjak)'' u kojem je kritizirao naredbu o cenzuri izdanu od pruskog kralja [[Fridrik Vilim IV.\|Fridrika Vilima IV]]. Njegov je članak cenzuriran, a časopis su ugasile vlasti neposredno poslije toga.<ref>[[#Whe00\|Wheen 2001]]. str. 36.</ref> Godine 1843., Marx je objavio ''O židovskom pitanju'',<ref>[http://www.marxists.org/srpshrva/biblioteka/marks/1844/prilog-jevrejskom-pitanju/index.htm Puni tekst na hrvatskom]</ref> u kojem je razlikovao između političke i ljudske [[Emancipacija\|emancipacije]]. Također je istraživao ulogu religijskih praksi u društvu.<ref name="plato.stanford.edu"/> Te je iste godine napisao bilješke za ''Kritiku Hegelove Filozofije prava''. Oba je djela završio netom prije nego je napustio Köln. === Pariz: 1843. – 1845. === Redak 87: ====Marksov antisemitizam==== Druga relativno česta prijepornica Marxov je odnos prema vlastitim etničkim korijenima i judaizmu. Odgojenom kao kršćanin (religiju je napustio još u mladosti) i Nijemac, Marxu je judaizam bio stran i nepoznat. Stoga je neobično što je god. 1843. (objavljeno 1844. u "Njemačko-francuskim godišnjacima") napisao studiju "Prilog židovskom pitanju", potaknut tekstovima Brune Bauera o ulozi religije u modernoj svjetovnoj državi. Taj esej vjerojatno ne bi imao neku veću težinu u Marxovu kanonu da se europski Židovi nisu krajem 19. i početkom 20. stoljeća počeli u većoj mjeri uključivati u, pa i predvoditi stranke koje su se, u raznim stupnjevima, ustrojavale po Marxovima načelima, pa su u očima protivnika marksizmom nadahnute stranke postale sumnjivo pro-židovske. Također, nacistički je genocid tijekom 2. svj. rata, pridonio aktualizaciji toga spisa. Ocjene među samom marksistima variraju, od toga da se radi o očito antisemitskom tekstu <ref>Jean Ellenstein: Marx: život i ~~idjelo~~djelo, Globus, Zagreb, 1986.</ref> do toga da je Marx, ironizirajući cijelu problematiku, proglasio novcem opsjednute američke kršćane za "Židove"<ref>B.Nicolaevsky-O. Maenchen Helfen: Karl Marx: Man and Fighter, više izdanja</ref>. No, nepristranom je čitatelju, upoznatom s povijesnom situacijom onoga vremena, jasno: Marx nije posjedovao nekog šireg znanja o židovskoj povijesti i kulturi i, sukladno stereotipima svoga doba, poistovjećivao je Židove s kramarstvom i zelenaštvom (odričući im kreativnost ili autentični spiritualni život); budući da su europski Židovi nerijetko sudjelovali u kapitalističkoj eksploataciji, europski su ljevičari raznih struja bili antijudaistički nastrojeni (npr. Fourier, Proudhon, Vogt, pa djelomice i Lasalle, koji je kao i Marx, bio židovskoga podrijetla); Marx nije smatrao da su Židovi nacija lege artis (otud i njegovo naglašavanje "himeričke nacionalnosti" Židova), te je iz cijeloga njegova djela (napose prepiske, te osobnih istupa) razvidno da je mislio da će se Židovi pretopiti u narode među kojima žive i izgubiti etno-religijski identitet. == Marksizam i nacionalno pitanje == Redak 101: Poslije sloma Pariške Komune Marx je prebjegao u London, gdje je i ostao sve do svoje smrti. === Revolucionarni terorizam === Stoga Marx poziva na: {{citat\|..."unerbittlichen Kampf auf Leben und Tod mit dem revolutionsverräterischen Slaventum, Vernichtungskampf und rücksichtslosen Terrorismus... ("nemilosrdnu borbu na život i smrt s izdajicama revolucije – Slavenima, borba do istrebljenje i bezobzirni terorizam...")<ref name="Zeit"/>}} Marx dalje navodi rasističke teze da izuzevši Poljaka, Rusa i u najboljem slučaju Slavena u Turskoj, ''nijedan slavenski narod nema budućnosti'' ''jer svim ostalim Slavenima nedostaju primarni povijesni, zemljopisni, politički i industrijski uvjeti samostalnosti i životne sposobnosti.'' Redak 132: {{wikicitat}} [http://plato.stanford.edu/entries/marx/ Karl Marx na stanfordskoj enciklopediji filozofije] [http://www.econlib.org/library/Enc/bios/Marx.html Karl Marx na econlib.org] [http://www.cddc.vt.edu/marxists/srpshrva/subject/praxis/1972/08.htm Humane vrijednosti u Marxovoj koncepciji i nadilaženje utopije] [http://www.marxists.org/srpshrva/biblioteka/marks/index.htm Djela Karla Marxa na hrvatskom]

Karl Marx: razlika između inačica