Los Angeles: razlika između inačica

| utemeljenje_datum =[[1781.]].

'''Los Angeles''' ([[engleski jezik|engleski izgovor]] [[IPA]]: ''/lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs''; [[španjolski jezik|španjolski izgovor]]: ''[los ˈaŋxeles]''), poznat i pod skraćenicom '''L.A.''', grad je smješten uz obalu [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na jugu [[SAD|američke]] savezne države [[Kalifornija|Kalifornije]]. Prema popisu stanovništva iz [[2006.]]. u samom gradu je živjelo 3,849.378 stanovnika, što ga čini najvećim gradom u Kaliforniji i nakon [[New York]]a drugim najnaseljenijim gradom u SAD-u. Njegovo ime na španjolskom jeziku znači ''anđeli''.

Los Angeles je poznat kao jedan od najvažnijih svjetskih [[gospodarstvo|gospodarstvenih]], [[kultura]]lnih i [[zabava|zabavnih]] centara. U gradu se nalaze brojna sveučilišta, [[znanost|znanstvene]] institucije, kazališta i muzeji. Los Angeles je središte [[film]]ske i [[televizija|televizijske]] industrije koja je smještena u njegovom predgrađu [[Hollywood]]u, a uz to je i važno središte [[glazba|glazbene]] scene kao i industrije [[zrakoplov]]a i [[svemirska letjelica|svemirskih letjelica]]. Grad je osim toga dvaput bio i domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] koje su se u njemu održavale [[1932.]]. i [[1984.]]. godine.

Los Angeles je kao naselje na području Indijanaca [[Tongvá]] [[4. rujna]] [[1781.]]. zajedno s 44 doseljenika osnovao [[Španjolska|španjolski]] guverner Kalifornije Felipe de Neve, a tada je to područje uglavnom služilo za bavljenje stočarstvom.

Godine [[1835.]]. Los Angeles je postao gradom i istovremeno glavnim gradom najsjevernije [[Meksiko|meksičke]] regije Alta Kalifornije. Do sljedeće godine broj stanovnika je porastao na 2.228, ali se tada na neko vrijeme ponovno smanjio. Do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Los Angeles je bio meksičko naselje koje se uglavnom sastojalo od američkih doseljenika, siromašnih [[Kina|kineskih]] radnika i malog broja dobrostojećih meksičkih zemljoposjednika. Tijekom meksičko-američkog rata između [[1846.]]. i [[1848.]]. američki vojnici okupirali su Alta Kaliforniju i Los Angeles te ih pridružili SAD-u.

Dana [[4. travnja]] [[1850.]]. naselje je u okviru osnovanja savezne države Kalifornije dobilo pravo da postane gradom, a tada je imalo populaciju od 1,610. Veliki rast grada počeo je nakon što je [[1876.]]. spojen na željezničku prugu [[Union Pacific Railroad]], a zatim i gradnjom željezničke pruge prema [[Santa Fe, Novi Meksiko|Santa Feu]] [[1885.]]. godine te vađenjem [[ugljen]]a i [[nafta|nafte]] početkom [[1890-ih|devedesetih]] godina 19. stoljeća. Grad je tada bio i sinonim za dobro zdravlje, čisti okoliš, veliku osunčanost i plantaže [[limun]]a.

Veliku skupinu migranata činili su doseljenici iz saveznih država Srednjega zapada poput [[Iowa|Iowe]] i [[Indiana|Indiane]] koji su kao nova politička vladarska klasa nadmašili meksičku elitu. Nekadašnje velike farme zamijenjene su parcelama i broj stanovništva je rastao te je grad [[1900.]]. već imao 100.000 stanovnika, a u sljedećih deset godina broj stanovnika se utrostručio. Između [[1899.]]. i [[1914.]]. izgrađena je velika luka, a jer zalihe vode više nisu bile dovoljne, [[1913.]]. je u sjevernom dijelu grada izgrađen [[akvadukt]].

Godine [[1932.]]. u Los Angelesu su po prvi put održane [[X. Olimpijske igre - Los Angeles 1932.|Olimpijske igre]], a brzonapredujuća filmska industrija mamila je brojne novopridošlice u grad. No, pravi procvat se dogodio nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada su se u gradu smjestili pogoni za proizvodnju zrakoplova i svemirskih letjelica.

Godine [[1960.]]. izgrađen je prvi visoki neboder u kojem su se nalazili uredi. U [[kolovoz]]u [[1965.]]. došlo je do velikih ispada u kojima su poginule 34 osobe. Godine [[1984.]]. u gradu su po drugi put održane [[XXIII. Olimpijske igre - Los Angeles 1984.|Olimpijske igre]].

U [[travanj|travnju]] [[1992.]]. došlo do velikih nemira koji su predstavljali jednu od najvećih pobuna u povijesti SAD-a, a izazvani su nakon što su oslobođena četiri policajca bijele boje kože, koji su zlostavljali crnca Rodneyja Kinga, a u tim neredima poginulo je 58 ljudi. Krajem [[listopad]]a i početkom [[studeni|studenog]] [[1993.]]. u gradskom području su izbili veliki požari i uništili jedan dio grada dok je u [[siječanj|siječnju]] [[1994.]]. grad pogodio [[potres]] jačine 6,7 prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]], pri čemu je poginulo 57 ljudi, a oštećeno je ili uništeno nekoliko tisuća zgrada i brojne prometnice.