Inačica od 17. prosinca 2020. u 15:05 uredi Koreanovsky (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 27.400 edits m sitn. ← Starija izmjena		Inačica od 25. veljače 2021. u 20:57 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m ispravak wikipoveznica Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 2: [[Datoteka:Location Warsaw Pakt.svg\|mini\|400px\|desno\|Članice Varšavskog pakta.]] '''Varšavski pakt''' (ponekad nazivan i '''Varšavski ugovor'''; službeni naziv je bio ''Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći'') bio je [[vojni savez]] država [[Istočni blok\|istočnog bloka]] koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje [[NATO\|Sjevernoatlantskog pakta]] na Zapadu godine [[1949.]]. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje [[Zapadna Njemačka\|Zapadne Njemačke]] i njeno primanje u NATO preko ratifikacije [[Pariški sporazumi\|pariških sporazuma]]. Varšavski ugovor je sastavio [[Nikita Hruščov]] godine [[1955.]]. te je bio potpisan u [[Predsjednička palača u Varšavi\|Predsjedničkoj palači u Varšavi]] (odatle naziv) [[14. svibnja]] [[1955.]]. == Članice == Redak 14: *{{ZD+X/Č\|ČSSR}} Sve [[komunistička država\|komunističke države]] [[Europa\|Europe]] su bile potpisnice, osim [[SFRJ]]. Članice pakta su se obvezale da će jedna drugu potpomagati ako ijedna bude napadnuta. Sporazum je također navodio da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanju u unutrašnje poslove, odnosne poštovanju suvereniteta i nezavisnosti članica. Te su odredbe samo godinu dana kasnije bile prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i gušenja tamošnje [[Mađarska revolucija 1956.\|antikomunističke pobune]] godine [[1956.]]. Albanija je u Paktu prestala sudjelovati godine [[1961.]]. zbog [[Sovjetsko-kineski raskol\|sovjetsko-kineskog raskola]], tijekom koga je staljinistički režim [[Enver Hoxha\|Envera Hoxhe]] podržao [[Kina\|Kinu]]. Iz Pakta je formalno izašla godine [[1968.]]. Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku godine 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg [[Praško proljeće\|reformskog pokreta]]. U toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe. Rumunjska, iako članica Pakta, u tome je odbila sudjelovati. Opravdanje za invaziju je poznato kao [[Brežnjevljeva doktrina]], odnosno teorija ograničenog suvereniteta, prema kojoj je SSSR sebi priskrbio pravo intervencije u slučajevima da neka od članica pokuša skrenuti sa "socijalističkog" puta. Redak 22: Varšavski pakt nakon toga formalno nije sudjelovao u nijednom oružanom sukobu, iako su neke od država-članica imale manje kontingente savjetnike među sovjetskim trupama tijekom [[Sovjetsko-afganistanski rat\|rata u Afganistanu]]. U prosincu [[1988.]]. je sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, ako to žele. Priliku za to je dao pad Berlinskog zida godinu dana kasnije. [[24. rujna]] [[1990.]]. je vlada tadašnje Istočne Njemačke potpisala sporazum sa [[SSSR]]-om kojim njeno članstvo u Varšavskom paktu prestaje ujedinjenjem Njemačke, koje se dogodilo [[3. listopada]]. Nakon toga su istim primjerom krenule i druge istočnoeuropske države, u kojima su na vlast došle antikomunističke i antisovjetske vlade. U siječnju 1991. su [[Čehoslovačka]], [[Poljska]] i [[Mađarska]] objavila da će Pakt napustiti [[1. srpnja]] [[1991.]]. godine, a u veljači je isto objavila i [[Bugarska]]. Pakt je tog dana formalno prestao postojati. {{Mrva-pov}}

Varšavski ugovor: razlika između inačica