Razlika između inačica stranice »Tordinci«

Nema promjene veličine ,  prije 3 mjeseca
m
→‎Povijest: ispravak wikipoveznica
(uklanjanje izmjene 5733076 suradnika Reinertiddies (razgovor))
Oznaka: uklanjanje
m (→‎Povijest: ispravak wikipoveznica)
Kada su [[Tursko Carstvo|Turci]] godine 1520. zauzeli Vukovar, došlo je pod njihovu vlast i selo Tordinci. Kako je u Tordincima sredinom 16. stoljeća nestalo župnika, počeli su ondje kalvinski propovjednici nagovarati seljake, da ostave katoličku crkvu. Turci nisu takvu agitaciju ometali, jer su i onako mrzili rimskoga papu, koji europske vladare nagovara na rat protiv Turske. Tako je kalvinima zaista uspjelo prevesti Tordinčane u svoju [[vjera|vjeru]]. U Tordincima je osnovana kalvinska župa, koja je postala središtem kalvinizma na području donjega toka rijeke Vuke. Prvim je župnikom u Tordincima postao neki franjevac, koji je otpao od katoličke vjere. Kalvinstvo su prigrlili svi [[Mađari]] u okolici Tordinaca, ali također i brojni Hrvati u [[Vukovar]]u i u sus.jednim mjestima: Antinu, Bogdanovcima, Ceriću, Marincima, Negoslacima, Nuštru, Petrovcima i u Vinkovcima. Na tom je području moglo početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] biti oko 200 kuća s 1.500 žitelja.
 
Nastojanjem [[katoličanstvo|katoličkoga]] svećenika Šimuna Matkovića vratilo se do godine [[1612.]]. u katoličku crkvu nekoliko obitelji u Tordincima, a još više u okolnim mjestima. Turci su iz Vukovara i susjednih mjesta bili prvi put protjerani godine [[1687.]]. kada je u Tordincima bilo oko 60 kuća. Turci se vratiše natrag godine 1690., ali su već naredne godine 1691. bili ponovno otjerani. Za tih borbi nisu Tordinčani toliko stradali koliko katolički žitelji obližnjih sela. Čim su pak Turci konačno napustili Slavoniju počeli su mnogi kalvini u okolici Vukovara, Osijeka i Valpova prelaziti u katoličku crkvu. Dok su Mađari i nadalje ostali kalvini, svi su Hrvati napustili [[kalvinizam]] osim jednoga dijela Tordinčana. Tako je nestalo kalvinskih župa u hrvatskim selima po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u. Nije se mogla održati niti kalvinska župa u Tordincima. Kalvini toga sela spadahu pod mađarsku župu u Korođu, te su 1868. godine obnovili svoju župu u Tordincima. Katolički žitelji Tordinaca svake su godine bivali sve brojniji. Oni su isprva spadali pod franjevačku župu u Vukovaru; ali su već godine 1737. osnovali posebnu katoličku župu u Tordincima, gdje su godine 1738. sagradili i župnu crkvu [[Trojstvo|presv. Trojstva]]. Području katoličke župe u Tordincima pridijeljeno je i susjedno selo Antin. Partronat tordinačke župe pripada vukovarskom vlastelinstvu.
 
Tordinci su teško stradali u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Prvi napad na Tordince bio je [[6. rujna]] 1991. godine. Hrvatske su snage u blizini Tordinaca odbile velikosrpski napad. Agresor je pretrpio velike gubitke. Padom susjednog sela [[Antin]]a u okupatorske ruke, Tordinci su došli u težak položaj jer su se našli u potpunom okruženju. 25. listopada 1991. bio je najveći agresorski napad na selo. Velikosrbi su napali iz više smjerova i pretrpili velike gubitke u toj [[bitka kod Tordinaca 1991.|bitci]]. Poslijeratne informacije govorile su o 180-200 vojnika JNA, šest tenkova , tri transportera i još je jedan dio tenkova onesposobljen. Frustrirani neuspjehom, nakon napada, agresori su odlučili pobiti civile iz Antina koje su do tada mirno držali u zarobljeništvu. Hrvatske snage povukle su se zbog nedostatka protuoklopnog naoružanja, a velikosrpski agresor zauzeo je selo tek u narednih dan-dva. Uslijedio je niz zločina. Agresori su tih dana ubili 22 (dvadeset i dva) civila, dio Hrvata odveli u logor Begejce u Srbiju. Ubijene Hrvate iz cijele tordinačke župe (Tordinci, Antin, Ćelije, Korođ) pokapali su u Tordincima. Poslije je u selu pronađena masovna grobnica s 208 (dvjesto i osam) ubijenih Hrvata, koji su ubačeni bez ukopa u jamu, s uginulim životinjama. Susjedna sela tordinačke župe također su bila masovnih grobnica. Pronađene su jame: u Antinu sa sedamnaest (17 ubijenih Hrvata, u [[Ćelije|Ćelijama]] s trideset i dva (32) Hrvata i u [[Korođ]]u s četvero (4) civila.<ref>Petar Horvatić: [http://narod.hr/kultura/25-listopada-1991-tordinci-nepoznata-herojska-bitka-domovinskog-rata ''25. listopada 1991. Tordinci – nepoznata herojska bitka Domovinskog rata''], narod.hr, 25. listopada 2016. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>
58.723

uređivanja