Razlika između inačica stranice »Katarina Laboure«

Nema promjene veličine ,  prije 6 mjeseci
m
ispravak wikipoveznica
m (→‎Ukazanja: ispravak)
m (ispravak wikipoveznica)
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja = [[2. svibnja]] [[1806.]].
| mjesto rođenja = Fain-lès-Moutiers, [[Francuska]]
| nadnevak smrti = [[31. prosinca]] [[1876.]].
| mjesto smrti = Enghien-les-Bains
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim = [[28. svibnja]] [[1933.]]
| nadnevak proglašenja svetim = [[27. srpnja]] [[1947.]].
| slavi se u =
| nadnevak spomendana = [[31. prosinca]]
| glavna svetišta =
}}
'''Katarina Laboure''' (Fain-lès-Moutiers, [[Francuska]], [[2. svibnja]] [[1806.]]. - Enghien-les-Bains, [[31. prosinca]] [[1876.]].), redovnica [[Sestre milosrdnice|milosrdnih sestara]] [[Vinko Paulski|sv. Vinka Paulskoga]] i [[katoličanstvo|katolička]] [[svetac|svetica]]. Imala je nekoliko ukazanja [[Sveta Marija|Blažene Djevice Marije]], njenim zalaganjem nastala je i proširila se [[čudotvorna medaljica]].
 
==Životopis==
 
Rođena je u Fain-les-Moutiersu u Bourgogni 2. svibnja 1806. godine. U 10. godini umrla joj je majka te odlazi kod tetke gdje se brinula o kućanstvu. U [[Sveta Marija|Blaženoj Djevici Mariji]] vidi novu majku. Osjetila je redovnički poziv, ali se otac protivio. Poslao ju je u [[Pariz]] k bratu, a onda nekoj rodici, da je odvrati od nauma. Usprkos tome, Katarina ulazi [[22. siječnja]] [[1830.]]. u [[samostan]] milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskoga. Odlikovala se poniznošću, razboritošću i vjernošću redovničkim zavjetima, a izgarala je duhom požrtvovnosti. Pomagala je bolesnicima u pariškoj ubožnici Enghien. Umrla je [[31. prosinca]] [[1876.]]. u 71 godini. Pokopana je u kripti u Reuillyju. Njeni posmrtni ostaci preneseni su u [[crkva|crkvu]] u Rue du Bac u [[Pariz]]u [[1933.]]. Za otvaranja lijesa, [[tijelo]] joj je nađeno [[neraspadljivost|očuvano]].<ref>[http://www.marypages.com/IncorruptBodies.htm marypages: Katarina Laboure], pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref> [[Papa]] [[Pio XI.]] proglasio ju je blaženom [[28. svibnja]] [[1933.]]., a papa [[Pio XII.]] svetom [[27. srpnja]] [[1947.]].
 
== Ukazanja ==
 
Imala je nekoliko viđenja Blažene Djevice Marije. Prvi put je bilo u noći između [[18. srpnja|18]]. i [[19. srpnja]] [[1830.]]. u [[samostan]]u u [[Pariz]]u. To je povjerila ispovjedniku, ali nije joj vjerovao. Ponovno je imala ukazanje [[27. studenog]] iste godine.
 
[[Sveta Marija|Gospa]] joj je poručila:
{{citat|Daj napraviti medalju s prizorom, koji vidiš; sve osobe koje je budu nosile, primit će velike milosti. Obilne će milosti biti za osobe, koje je budu nosile s pouzdanjem.}}
 
Unatoč svemu ispovjednik joj i dalje nije vjerovao. Gospa joj se ukazala treći put u [[prosinac|prosincu]] [[1830.]]. i rekla kako će doći dan, kada će svi biti uređeno kako ona želi. Prva medaljica iskovana je uz dopuštenje pariškoga [[nadbiskup]]a [[1832.]]. U sljedeće četiri godine, izrađeno je 8 milijuna [[čudotvorna medaljica|medaljica]]. Katarina je namjerno živjela u anonimnosti, a sebe je smatrala samo glasnicom. Nakon ispovjednikove smrti, tajnu je povjerila poglavarici [[samostan]]a. Od tada se još brže šire medaljice. Dogodile su se brojne milosti, onima koji su nosili [[čudotvorna medaljica|medaljicu]] pa je prozvana čudotvornom. Među najpoznatijim čudesima je obraćenje [[Židovi|Židova]] Alonsa Ratibonnea [[20. siječnja]] [[1842.]]. u [[rim]]skoj crkvi sv. Andrije dellla Fratte. [[Poljska|Poljski]] [[franjevci|franjevac]] sv. [[Maksimilijan Kolbe]] je u velikoj mjeri širio čudotvorne medaljice.
 
== Izvori ==
91.971

uređivanje