Razlika između inačica stranice »Giuseppe Tartini«

m
ispravak wikipoveznica
No edit summary
m (ispravak wikipoveznica)
[[Datoteka:Giuseppe_Tartini.jpg|mini|150px|Giuseppe Tartini.]]
'''Giuseppe Tartini''' ([[8. travnja]] [[1692.]]. u [[Piran]]u – [[26. veljače]] [[1770.]]. u [[Padova|Padovi]]), [[Mletačka Republika|mletački]] [[skladatelj]], [[violinist]] i [[Teorija glazbe|glazbeni teoretičar]].
== Životopis ==
Tartini je rođen u [[Piran]]u, gradu na [[Istra|istarskom]] poluotoku, u [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]] (danas u [[Slovenija|Sloveniji]]).
 
Čini se da su Tartinijevi roditelji htjeli da im sin postane [[franjevci|franjevački]] redovnik, pa je na taj način stekao osnovnu glazbenu naobrazbu. Studirao je pravo na [[Sveučilište u Padovi|Sveučilištu u Padovi]] gdje je postao vrlo dobar u [[mačevanje|mačevanju]]. Nakon očeve smrti [[1710.]]. oženio se Elisabettom Premazone, ženom koju njegov otac nije odobravao zbog njezinog nižeg društvenog položaja i dobne razlike. Na nesreću Elisabetta je bila miljenica moćnog [[kardinal Giorgio Cornaro|kardinala Giorgia Cornara]] koji je odmah optužio Tartinija za otmicu. Tartini je pobjegao u [[Padova|Padovu]] kako bi otišao u samostan sv. Franje u [[Asiz]]u gdje je mogao uteći sudskom progonu. Dok je bio ondje započeo je svirati violinu.
 
Postoji legenda da je [[1716.]]. godine Giuseppe Tartini čuo sviranje [[Francesco Maria Veracini|Francesca Marije Veracinija]], koje ga je oduševilo jednako koliko se razočarao svojom vlastitom vještinom, pa je pobjegao u [[Ancona|Anconu]] gdje se zaključao u sobu na vježbanje sviranja.
 
Tartinijeva vještina strahovito se poboljšala pa je [[1721.]]. postavljen za Kapellmeistera u Il Santo u [[Padova|Padovi]] s ugovorom koji mu je dopuštao sviranje za druge ustanove ako je to želio. U Padovi se susreo i sprijateljio sa skladateljem i teoretičarom [[Francesco Antonio Vallotti|Francescom Antoniom Vallottijem]].
 
Godine [[1726.]]. Tartini je osnovao školu violine koja je privlačila studente iz čitave Europe. Postupno je Tartini postao mnogo zainteresiraniji u teoriju [[harmonija (glazba)|harmonije]] i [[akustika|akustike]], pa je od [[1750.]]. do svoje smrti objavio različite traktate.
 
==Djela==
Danas je najpoznatije Tartinijevo djelo "[[sonata Đavolji triler]]", sonata za solo violinu koja iziskuje brojne tehnički zahtjevne [[tril (glazba)|trileve]] s [[dvostruka stanka|dvostrukim stankama]], pa je teška čak i za moderne standarde (jedan mit govori o tome kako je Tartini imao [[polidaktilija|šest prstiju]] na lijevoj ruci, pa je lakše mogao svirati ove trileve). Prema legendi Tartinija je za pisanje sonate inspirirao san u kojem je vidio [[đavao|đavla]] koji je svirao violinu uz podnožje njegova kreveta.
 
Gotovo sva Tartinijeva djela čine [[violinski koncert|violinski koncerti]] i [[violinska sonata|sonate]]. Tartinijeve skladbe uključuju sakralna djela poput [[Miserere]] skladanog između [[1739.]]. i [[1741.]]. na zahtjev [[papa|pape]] [[Klement XII.|Klementa XII.]] <ref>Biografija na istrianet.org, navedeno pod External links</ref> i [[Stabat Mater]] skladanog [[1769.]].<ref>Biografija na All Music Guide, navedeno pod External links</ref> Tartinijeva glazba problematična je za učenjake i uređivače jer Tartini nikad nije datirao svoje rukopise, a mnoga već objavljena djela ili djela dovršena godinama prije često je prepravljao. Stoga se teško može odrediti kad je djelo nastalo, kada je prepravljeno i koliko su opsežne bile prepravke. Znanstvenici [[Minos Dounias]] i [[Paul Brainard]] pokušali su podijeliti Tartinijeva djela u razdoblja u potpunosti prema stilističkim karakteristikama glazbe.
 
Osim skladateljskog rada Tartini je bio i glazbeni teoretičar vrlo praktičnih sklonosti. Smatra se zaslužnim za otkriće [[kombinacijski ton|sumarnih i diferencijalnih tonova]], akustičkog fenomena posebno korisnog u gudačkim instrumentima (intonacija dvostrukih stanki može se procijeniti pažljivim slušanjem diferencijalnog tona, tzv. "[[terzo suono]]"). Svoja je otkrića objavio u raspravi ''Trattato di musica secondo la vera scienza dell'armonia'' ([[Padova]], [[1754.]]).
 
[[Luigi Dallapiccola]] napisao je djelo ''Tartiniana'' utemeljeno na raznim Tartinijevim temama.
120.957

uređivanja