Panonska Hrvatska (kneževina): razlika između inačica

|godina_vođa1 = prvi

|vođa2 = [[Ljudevit Posavski]]

|godina_vođa2 = posljednji

'''Savsko-Dravska Kneževina''', '''Kneževina Donja Panonija''' '''Donjopanonska Kneževina''' ili u hrvatskoj historiografiji '''Panonska Hrvatska'''<ref name="Gracanin2008">Gračanin 2008, str 74, "vrijedi istaknuti da Panonska odnosno Posavska Hrvatska nikada nije postojala niti kao etnička niti kao politička tvorba. Protiv toga se pojma ustrajno borila još Nada Klaić, naglašavajući da je riječ o historiografskom, a ne historijskom nazivu. Taj termin može se koristiti u geografskoj funkciji u obliku “panonska/posavska Hrvatska” (tada “posavski” nosi uže značenje od “panonskog”), dok za ranosrednjovjekovnu političku tvorbu u Međurječju valja rabiti sintagmu Donja Panonija odnosno Donjopanonska ili, eventualno, Savsko-dravska kneževina (''regnum inter Dravum et Savum'') kako je ova oblast prozvana u Fuldskim godišnjacima (pod godinom 884)"</ref> je naziv za [[kneževina|kneževinu]] nastalu između [[Drava|Drave]] na sjeveru i [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]] na jugu, na području današnje sjeverne [[Hrvatska|Hrvatske]], u južnim dijelovima [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. U izvorima ovaj se kraj obično naziva jednostavno '''Panonija''' ({{lat.|Panonia}}), a narod se obično naziva općenito [[Slaveni]]ma ({{lat.|Sclavi}}). Donjopanonska kneževina razvila se na području bivših rimskih provincija [[Savska Panonija]] i [[Druga Panonija]].<ref name="LZMK">{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26386 |title=Hrvati |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], |work=www.enciklopedija.hr |quote=Prvi poznati knez, Borna, spominje se najprije kao knez Gačana (818.), potom kao knez Dalmacije (819.) i napokon kao knez Dalmacije i Liburnije (821.). Pomogao je vojskom Francima u ratu protiv Ljudevita Posavskoga, kneza Donje Panonije. S vremenom se ime Hrvata proširilo i na dijelove ostaloga pučanstva i postalo oznakom zemlje. U savsko-dravskome međurječju, gdje u ranome srednjem vijeku hrvatsko ime nije bilo zabilježeno, vladali su knezovi koji su bili podređeni furlanskomu markgrofu. Područje njihove vladavine nazivalo se "zemlja između Drave i Save". |accessdate=26. veljače 2021.}}</ref><ref name=cro.eu>{{cite web|url=https://croatia.eu/index.php?view=article&lang=1&id=20 |title=Nastajanje Hrvatske (oko 700–1102) |publisher=[[LZMK]] |work=croatia.eu |quote=Na prostoru današnje primorske i planinske (južne) Hrvatske utemeljena je kneževina Hrvatska sa središtem u okolici Knina, a na prostoru nizinske (sjeverne) Hrvatske Donjopanonska kneževina (poslije Slavonija) sa središtem u Sisku. Krajem 9. st. Donjopanonska kneževina potpada pod vlast Mađara, dok je vlast u južnoj Hrvatskoj preuzela narodna dinastija Trpimirovića. Uspon te dinastije započeo je za Tomislava (914–928), koji je proširio Hrvatsku i na područje Donjopanonske kneževine, a 925. okrunjen je za prvoga hrvatskog kralja. Svoj vrhunac Trpimirovići su doživjeli za kraljeva Petra Krešimira IV. (1054–78) i Dmitra Zvonimira (1078–89), kad su Hrvatskoj pripojene bizantska Dalmacija i Neretvanska kneževina. |date= |accessdate=26. veljače 2021.}}</ref>