Primorska Hrvatska (kneževina): razlika između inačica

Pod vlašću [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] Franci [[788.]] godine zauzimaju [[Bavarska|Bavarsku]], a iste godine u [[Istra|Istri]] vladapodredio neki IvanIvanu kao franački [[vazal]] te je, Karlo Veliki također [[796.]] pobijedio Avare. Istru je Karlo podredio upravitelju s naslovom dux, kojemu je sjedište bilo u Novigradu. Kako bi osigurao granicu prema Panoniji, dux Ivan naseljivao je u Istru Slavene iz Dalmacije i tako osnažio već otprije prisutan slavenski element. Kako su dotada bavarski [[vojvoda|vojvode]] vladali i područjem [[Karantanija|Karantanije]], sada je vlast Karla Velikoga dosezala do hrvatskih zemalja. Krajem [[8. stoljeće|8. stoljeća]] na sjeveroistoku današnje [[Italija|Italije]] franci stvaraju furlansku [[marka (grofovija)|marku]], a njome vlada [[markgrof]] Erik ([[788.]]—[[799.]]). Franački ljetopisi navode da je ovaj Erik, krenuvši u rat protiv [[Avari|Avara]], morao proći područjem Liburnije, no ondje su ga zaustavili „građani [[Tarsatica|Tarsatike]]“ (današnja [[Rijeka]]), te ga ubili. Povjesničari su donedavno mislili da je riječ o borbi između [[Hrvati|Hrvata]] i Erika, no u zadnje vrijeme se dokazuje da je bila riječ o ubojstvu za račun Avara, te da se za Tersatiku ne može, na temelju ovog izvora, znati kome je pripadala (Francima, [[Bizant]]u ili Hrvatima).<ref>N. Labus, „Tko je ubio vojvodu Erika“, 2-3 i 12. Labus drži da je Tarsatica tada bila ničija zemlja (ni franačka, ni bizantska, ni hrvatska, ni avarska), a da su Erika ubili avarsko-slavenski izaslanici, kako bi spriječili nastavak njegova puta i sudjelovanje u borbama.</ref> Erika je naslijedio [[Kadolah]], koji je poveo [[800.]] godine jedan pohod protiv Hrvata, ali se vratio bez uspjeha. Na [[Božić]] iste godine [[papa]] [[Lav III.]] kruni Karla Velikog za rimskog [[car]]a, a tada su vjerojatno i primorski Hrvati priznali franačku vrhovnu vlast. Do [[803.]] godine nad Hrvatima je vladao knez [[Višeslav]] koji je poznat po [[Višeslavova krstionica|Višeslavovoj krstionici]], na kojoj je spomenut kao knez ([[latinski jezik|lat.]] ''vuissasclavo dux''). Nakon što je [[804.]] godine pokorio i [[Mleci|Mletke]], Karlo je odlučio zauzeti i bizantsku Dalmaciju, to jest gradove i otoke koji su ostali u bizantskoj vlasti, no u dugotrajnom ratu Karlo je [[810812.]] godine pobijeđenpobijeden, a [[Aachenski mir|Aachenskim mirom]] Bizantuprema ostajuodredbama kojega su Karlu pripale Istra i područje hrvatske kneževske vlasti na kopnu, a gradovi Zadar, Split, Trogir, Dubrovnik i Kotor te otoci Krk, Cres, Osor i Rab ostali su u vlasti Bizanta, kao gradovi i otoci [[Tema Dalmacija|Teme Dalmacije]], a francima unutrašnjost. Na taj su način bizantinciBizantinci imali osiguran plovni put prema [[Venecija|Veneciji]].