Razlika između inačica stranice »Željko Komšić«

Obrisano 2.513 bajtova ,  prije 6 mjeseci
Bude još dodavanja, izvori, zašto ga hrvati ne smatraju svojim predstavnikom (a da nisu kamenjar)...
(Ne znam odakle početi, ovo dovesti u red bude teško, toliko neenciklopedijskog pisanja do sad nisam vidio, nemam riječi, prepišem sada sve lijepo s eng wiki)
(Bude još dodavanja, izvori, zašto ga hrvati ne smatraju svojim predstavnikom (a da nisu kamenjar)...)
}}
 
'''Željko Komšić''' ([[Sarajevo]], 20. siječnja 1964.), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar, trenutni [[Hrvatski članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine|hrvatski član Predsjedništva BiH]] koji je tu ulogu obnašao u periodu od 2006. do 2014. u dva mandata, ; nekadbivši visoki dužnosnik i potpredsjednik [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]], a kasnije osnivač i predsjednik [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] od 2013. Trenutačno obnaša dužnost hrvatskog člana predsjedništva, uz prisutne kontroverze što na izborima nije osvojio većinu hrvatskih glasova.
 
Iako je izabran na mjesto hrvatskog člana tročlanog predsjedništva, mnogi bosanski Hrvati smatraju ga nelegitimnim predstavnikom, jer je izabran od strane bošnjačkih glasača u Federaciji.<ref>{{Citiranje knjige|title=The handbook of political change in Eastern Europe|date=2013|url=https://www.worldcat.org/oclc/851517534|edition=3rd ed|pages=501|publisher=Edward Elgar|location=Cheltenham. UK|isbn=978-1-78254-588-0}}</ref>
 
== Životopis ==
Rođen je u Sarajevu, u mješanom braku oca Marka, Hrvata iz Kiseljaka i Danice, Srpkinje iz Doboja. Iako kršten u katoličkoj crkvi, Komšić se najradije opisuje kao ''agnostik''.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/ko-je-komsic-pitaju-se-mediji-u-hrvatskoj-otac-marko-je-hrvat-majka-danica-bila-je-srpkinja-i-poginula-je-tokom-rata-u-sarajevu-zeljko-je-krsten-ali-se-izjasnjava-kao-agnostik-399597</ref> Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva,]] upoznajeupoznao je svoju buduću suprugu, Sabinu, Bošnjakinju iz Sarajeva. OdrasliS su u istoj zgradi u sarajevskom naselju Hrasnom. Sa njomenjom stupa u brak 1996. Imaju jednujedno kćerkudijete, Lanu, koju,kćer. <ref>https://m.novi.ba/clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako -izgleda?url=clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako-izgleda</ref> izjavio, su veoma teško dobili.
<ref>https://m.novi.ba/clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako-izgleda?url=clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako-izgleda</ref> Mada je u ratu upoznao svoju buduću suprugu, Komšića je zadesila tragedija kada je izgubio svoju majku, Danicu, koju je ubio snajperist [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].<ref>https://depo.ba/clanak/181196/u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-otac-mu-je-hrvat-iz-kiseljaka-majka-srpkinja-iz-doboja-zena-bosnjakinja-iz-sarajeva</ref> Iz kruga od 20-ak kilometara u ovome kraju potječu tri linije Komšića koje međusobno nisu rodbinski povezane. Jedna je Željkova, iz Datića, druga je bivšega sarajevskog gradonačelnika [[Ivo Komšić|Ive Komšića]], iz Parževića i treća je iz Kiseljaka.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/jutarnji-u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-ma-nije-zeljko-dobar-za-nas-nije-nikako-u-kiseljaku-ga-preziru-a-cak-je-i-njegova-rodbina-rezervirana/7940926/ Jutarnji list] Mario Pušić: ''JUTARNJI U RODNOM MJESTU ŽELJKA KOMŠIĆA: 'MA NIJE ŽELJKO DOBAR ZA NAS, NIJE NIKAKO...' U Kiseljaku ga preziru, a čak je i njegova rodbina rezervirana '', 15. listopada 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>
 
Za vrijeme opsade izgubio je majku koju je ubio snajperist [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nakon čega se priključio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] gdje se istakao u vojnim zadacima za što je dobio njeno najveće vojno odlikovanje, [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|Zlatni ljiljan]].<ref>https://depo.ba/clanak/181196/u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-otac-mu-je-hrvat-iz-kiseljaka-majka-srpkinja-iz-doboja-zena-bosnjakinja-iz-sarajeva</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.historija.ba/d/294-roden-zeljko-komsic/|title=Historija.ba - Rođen Željko Komšić|work=www.historija.ba|accessdate=2021-03-01}}</ref>
Željko Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika (LL.B.). Komšić je bio polaznik selektivnog programa ''School of Foreign Service'' na [[Sveučilište Georgetown|Sveučilištu Georgetown]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. Cijeli život je proveo u Sarajevu, osim kad je bio diplomat. Napadom [[Bosanski Srbi|srpske]] vojske na Sarajevo, priključio se [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji RBiH]], gdje se isticao u vojnim zadacima za što je dobio najveće vojno odlikovanje Armije RBiH, [[zlatni ljiljan (odlikovanje)|Zlatni ljiljan]]. Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. Politički se aktivirao u Socijaldemokratskoj partiji (SDP), što mu je vrlo brzo osiguralo poziciju zamjenika gradonačelnika. 2000. godine je izabran za načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a 2001. godine postao je prvi veleposlanik BiH u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]], za vladavine Alijanse za promjene imenovan je za prvog veleposlanika BiH u Beogradu. Na lokalnim izborima 2004. godine izravnim glasovanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a na toj funkciji je ostao do listopadskih izbora 2006. kada je izabran za člana Predsjedništva BiH. <ref name="Jazvić">[https://www.vecernji.hr/vijesti/zeljko-komsic-zlatni-ljiljan-bez-hrvatske-putovnice-824203 Večernji list] Dejan Jazvić: ''Željko Komšić: 'Zlatni ljiljan' bez hrvatske putovnice'', 6. listopada 2006. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>[[Datoteka:Komshich_muslim_percentage.png|mini|250px|right|Postotak birača za Komšića među muslimanskim/bošnjačkim glasačima, Komšić je osvojio 1/3 njihovih glasova.]]
 
Željko Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika (LL.B.). Komšić je bio polaznik selektivnog programa ''School of Foreign Service'' na [[Sveučilište Georgetown|Sveučilištu Georgetown]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. CijeliVećinu životživota je proveo u Sarajevu, osim kad je bio diplomat. Napadom [[Bosanski Srbi|srpske]] vojske na Sarajevo, priključio se [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji RBiH]], gdje se isticao u vojnim zadacima za što je dobio najveće vojno odlikovanje Armije RBiH, [[zlatni ljiljan (odlikovanje)|Zlatni ljiljan]]. Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. Politički se aktivirao u Socijaldemokratskoj partiji (SDP), što mu je vrlo brzo osiguralote pozicijupostao zamjenikazamjenik gradonačelnika. 2000. godine je izabran za načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a 2001. godine postao je prvi veleposlanik BiH u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]], za vladavine Alijanse za promjene imenovan je za prvog veleposlanika BiH u Beogradu. Na lokalnim izborima 2004. godine izravnim glasovanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a na toj funkciji je ostao do listopadskih izbora 2006. kada je izabran za člana Predsjedništva BiH. <ref name="Jazvić">[https://www.vecernji.hr/vijesti/zeljko-komsic-zlatni-ljiljan-bez-hrvatske-putovnice-824203 Večernji list] Dejan Jazvić: ''Željko Komšić: 'Zlatni ljiljan' bez hrvatske putovnice'', 6. listopada 2006. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>[[Datoteka:Komshich_muslim_percentage.png|mini|250px|right|Postotak birača za Komšića među muslimanskim/bošnjačkim glasačima, Komšić je osvojio 1/3 njihovih glasova.]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018_by_name.png|mini|250px|right|Općine gdje je Komšić osvojio većinu glasova, izabran je većinom glasača Sarajeva, Bihaća i Goražda]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018.png|mini|250px|right|Omjer glasača za hrvatskog i bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu, da je izabran po etničkom načelu, Sarajevo, Bihać i Goražde bi morali imati hrvatsku većinu.]]
 
Dva člana [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] - bošnjački i hrvatski - biraju se na području [[FBiH]]. Svaki birač glasa ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana predsjedništva jer se prema zakonu iz Federacije se biraju dva predsjednika. No,gdje birač sam odlučuje hoće li birati hrvatskog ili bošnjačkog člana predsjedništva. Komšić je dobijaosvaki uglavnommandat glasovedobio glasovima Bošnjaka Muslimanašto je izazvalo osude hrvatskih političara i građana. Jezik kojim govori najradije naziva bosanskim.<ref name="Jazvić"/><ref>[https://priznajem.hr/novosti/herceg_bosna/evo-gdje-je-sve-pobjedio-komsoglu-prvi-izbor-bosnjaka/70535/ Priznajem.hr] Uredništvo: ''EVO GDJE JE SVE POBJEDIO Komšoglu prvi izbor Bošnjaka'', 12. listopada 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>
 
Protivio se da Hrvatska izgradi [[Pelješki most]]. Hrvatske općine i pet hrvatskih županija u BiH reagirale su brzo nakon izbora proglasivši ga [[nepoželjna osoba|nepoželjnom osobom]]. Pokrenuta je akcija #SejdoKomšić, kojom se upozorava na gaženje izborne volje Hrvata u Bosni i Hercegovini, s obzirom na treće nametanje Komšića Hrvatima u BiH. Kod Hrvata je Čović dobijao preko 90% te prije svega time nije predsjednik Hrvata i da nema ni legitimitet hrvatskog naroda u BiH, kao ni legalitet. Aktivisti pokreta #SejdoKomsic, prema najavama, svakog 7. u mjesecu obilježavat će nametanje Komšića za predstavnika Hrvata, pa su u brojnim gradovima diljem BiH osvanuli plakati i različite političke poruke kako Željko Komšić predstavlja simbol institucionalnog, zakonskog i političkog nasilja nad Hrvatima u BiH.<ref>[https://kamenjar.com/u-bih-se-siri-pokret-protiv-komsica/ Kamenjar.com] ''U BiH se širi pokret protiv Komšića'', 7. siječnja 2019. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>
 
[[Miljenko Jergović]] ocijenio je povodom obilježavanja Dana državnosti da su bošnjački nacionalisti vjerske ili [[građanizacija BiH |građanske]] inspiracije, izborom Komšića odlučili likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod u BiH i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija. <ref>{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/miljenko-jergovic-bosnjacki-nacionalisti-i-gradani-odlucili-su-likvidirati-hrvate-kao-ravnopravan-narod-nbsp-i-pretvoriti-ih-u-obespravljenu-manjinu-iz-vremena-osmanlija-576961|title=Slobodna Dalmacija - Miljenko Jergović: Bošnjački nacionalisti i građani odlučili su likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija|date=2018-11-26|work=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr|accessdate=2021-03-01}}</ref>
 
Ugledni hrvatski odvjetnik [[Luka Mišetić]] složio se s ocjenom premijera Plenkovića, rekavši da je apsolutno u pravu kada je istaknuo da Komšićev izbor krši duh Daytona, koji se temelji se na načelu da sva tri naroda imaju zajamčena i jednaka kolektivna i individualna prava. Nijedna se skupina ne treba bojati da će postati manjina. Tvorci Daytonskog sporazuma nikad nisu zamišljali da će jedan konstitutivni narod izabrati predstavnike drugih konstitutivnih naroda i takva praksa je izvan obujma dobre političke prakse u složenoj državi. Bošnjačke stranke su bojkotirale provedbu odluke Ustavnoga suda BiH te je ta institucija zapravo dala za pravo HDZ-u BiH i hrvatskim strankama za njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona, a na kojega su bošnjačke stranke uložile vitalni interes. HDZ-ov prijedlog usvojilo je Ustavnopravno povjerenstvo Doma naroda BiH i Ustavni sud smatrao je to ustavnim.
 
Neuspješno se protivio izgradnji [[Pelješki most|Pelješkog mosta]]. Općine i županije s većinskim hrvatskim stanovništvom u BiH nakon trećeg izbora za hrvatskog člana tročlanog predsjedništva reagiraju negativno te ga proglašavaju nepoželjnom osobom. Budući da je Čović premoćno dobio većinu glasova u većinski hrvatskim mjestima Hrvati u BiH ga većinski ne smatraju predsjednikom Hrvata i negiraju njegov legitimitet i legalitet kao prestavnika hrvatskog naroda u BiH.
Legitimni hrvatski predstavnik je Dragan Čović koji je osvojio 80% potpore Hrvata, oko 48% glasova u zapadnoj Hercegovini i 52% izvan nje. Za HDZ BiH je, pak, u središnjoj Bosni odnos glasovanja Hrvata prema ovoj i drugim strankama 88:12, u Posavskoj županiji omjer glasova HDZ-a i ostalih hrvatskih stranaka bio je 71:29, a u Zenici taj je omjer bio 92:8.<ref>[https://kamenjar.com/luka-misetic-plenkovic-je-apsolutno-u-pravu-kada-je-istaknuo-da-komsicev-izbor-krsi-duh-daytona/ Kamenjar.com] ''Luka Mišetić: Plenković je apsolutno u pravu kada je istaknuo da Komšićev izbor krši duh Daytona'', 28. listopada 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>
 
[[Miljenko Jergović]] ocijenio je povodom obilježavanja Dana državnosti da su bošnjački nacionalisti vjerske ili [[građanizacija BiH |građanske]] inspiracije, izborom Komšića odlučili likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod u BiH i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija. <ref>{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/miljenko-jergovic-bosnjacki-nacionalisti-i-gradani-odlucili-su-likvidirati-hrvate-kao-ravnopravan-narod-nbsp-i-pretvoriti-ih-u-obespravljenu-manjinu-iz-vremena-osmanlija-576961|title=Slobodna Dalmacija - Miljenko Jergović: Bošnjački nacionalisti i građani odlučili su likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija|date=2018-11-26|work=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr|accessdate=2021-03-01}}</ref>
===Demokratska fronta ===
Osnivač je i trenutačni predsjednik stranke unitarističke stranke "Demokratska fronta - Željko Komšić". Član predsjedništva BiH-a koji zauzima položaj hrvatskog predstavnika. U intervjuu nakon općih izbora u BiH 2018. rekao je: "Kada zaštitite mene kao pojedinca, onda ste zaštititli moje sve; i hrvatstvo i bošnjaštvo i da budem Rom i vjernik i agnostik i sve ono što je u meni." Za ovaj setaj princip se zalažu on i Demokratska fronta.
 
== Izvori ==
1.141

uređivanje