Teško ubojstvo: razlika između inačica

'''Teško ubojstvo''' je čin lišavanja života druge osobe izveden s namjerom, protivno [[Pravo|pravu]], i na posebno okrutan ili podmukao način. U hrvatskom kaznenom pravu to je najteži oblik [[Ubojstvo|ubojstva]] i kažnjava se [[Kazna zatvora|zatvorskom kaznom]] ne kraćom od deset godina ili kaznom dugotrajnog [[Zatvor|zatvora]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon|title=Kazneni zakon Republike Hrvatske|work=www.zakon.hr|accessdate=2021-03-01}}</ref>{{Is|at=čl. 111}} Njime se kvalificiraju ubojstva osoba posebno ranjivih zbog dobi, tjelesne ili duševne smetnje ili [[Trudnoća|trudnoće]], ubojstva prethodno zlostavljanih bliskih osoba, ubojstva iz koristoljublja, mržnje i bezobzirne osvete, ubojstva radi skrivanja drugog [[Kazneno djelo|kaznenog djela]] te ubojstva službenih osoba u vezi s obavljanjem njihove dužnosti.

Često se za klasifikaciju ubojstava uzima u obzir stanje [[Svijest|svijesti]] ubojice te zlonamjernost motiva i predumišljaj. Ubojstva bez namjere ili posebnih okolnosti klasificiraju se samo kao ''ubojstva'' i kažnjavaju kaznom zatvora od najmanje pet godina.<ref name=":0" />{{Is|at=čl. 110}} Kada je usmrćenje uslijedilo nakon prethodnog napada usmrćenoga koji je doveo do jake razdraženosti i patnje ubojice, radi se o djelu ''usmrćenja''.<ref name=":0" />{{Is|at=čl. 112}} Ono se kažnjava zatvorom od jedne do deset godina. Usmrćenjima se klasificiraju i ubojstva djece počinjena od majki pod duševnim opterećenjem nakon poroda, uz zatvorsku kaznu od pola do pet godina, i [[Eutanazija|ubojstva iz samilosti]] prema teško bolesnim osobama s kaznom zatvora do tri godine. U posebnu kategoriju spadaju i ''ubojstva iz nehaja'' koja se u hrvatskom zakonodavstvu kažnjavaju zatvorom od pola do pet godina.<ref name=":0" />{{Is|at=čl. 113}}

U većini društava teško se ubojstvo smatra vrlo ozbiljnim kaznenim djelom pa počinitelj biva osuđen na strogu kaznu sa svrhom odmazde, izolacije zbog mogućnosti ponovnog počinjenja, i odvraćanja drugih od počinjenja sličnih djela. Osim dugotrajne zatvorske kazne, neka društva dosuđuju i doživotni zatvor pa i [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.theguardian.com/world/2011/mar/28/us-china-death-penalty-amnesty|title=China and US among top punishers but death penalty in decline|author=Mark Tran|date=2011-03-27|work=|language=en|publisher=The Guardian|accessdate=2021-03-01}}</ref>

Prema izvješću [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] iz 2002. godine, svakih 60 sekunda jedna osoba u svijetu biva ubijena: procjenjuje se da je 2000. godine u svijetu ubijeno 520.000 ljudi. Dvije petine ubijenih su mladi od deset do trideset godina koje su ubili drugi mladi ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=http://online.sfsu.edu/rone/Buddhism/FivePrecepts/AnnualViolence.html|title=WHO: 1.6 million die in violence annually|work=sfsu.edu|language=en|accessdate=2021-03-01}}</ref> Učestalosti ubojstava uvelike se razlikuju među zemljama i društvima. U razvijenim društvima na ''zapadu'' teška ubojstava su u većini zemalja bila u znatnom padu tijekom dvadesetog stoljeća pa se sada godišnje broje 1–4 ubojstva na 100.000 ljudi. [[Latinska Amerika]] i [[Karibi]], regije s najvećom učestalosti ubojstava na svijetu, zabilježile su ih između 2000. i 2017. godine više od 2,5 milijuna.<ref>{{Citiranje novina|title=Latin America Is the Murder Capital of the World|url=https://www.wsj.com/articles/400-murders-a-day-the-crisis-of-latin-america-1537455390|work=Wall Street Journal|date=2018-09-20|accessdate=2021-03-01|id=0099-9660|language=en-US|author=David Luhnow}}</ref>