Pero Pirker: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nepotrebna kvalifikacija
Dodao povijesne istine....
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 84:
Umro je u zagrebačkoj bolnici 1972. godine. Njegov je golemi sprovod bio manifestacija protiv [[represija|represije]] Hrvatskog proljeća.<ref name="HL"/>
 
U [[Sesvetski Kraljevec|Sesvetskom Kraljevcu]] danas postoji ulica Odvojak Pere Pirkera, a u Slavonskom Brodu ulica. <ref>[http://www.kartazagreba.net/pirkera-pere-odvojak-2 Karta Zagreba] Odvojak Pere Pirkera</ref> Pere Pirkera, a u Slavonskom Brodu ulica. Dugih 20 Bandićevih godina na čelu Zagreba najlakše je vrednovati usporedbom s onim što je Pero Pirker, jedan od njegovih prethodnika, učinio u samo 4 godine (1963. - 1967.).
 
Kolos zagrebačke povijesti - potpuno prešućen i zaboravljen junak 20. stoljeća
 
Proučavajući učinke i doprinos razvoju grada Zagreba (od 1850. do danas) devetorice gradonačelnika germanskoga porijekla došao sam do zaključka da je posljednji u nizu od njih devetorice, po svemu najuspješniji i najsposobniji zagrebački gradonačelnik svih vremena, bio čovjek koji je potpuno prešućen i kojemu u Zagrebu (ali ni u njegovu rodnom Varaždinu) nije posvećena ni jedna ulica ili trg (jest u Sesvetskom Kraljevcu i u Slavonskom Brodu). U svome četverogodišnjem mandatu (postao je gradonačelnik s 36 godina!) učinio je toliko toga da ne možete vjerovati. Dovoljno je reći da je u njegovo vrijeme izgrađeno 26 tisuća stanova pa da se već zapitate kako i zašto o njemu ne znamo ništa. Donesen je (prvi nakon Heinzelova) urbanistički plan po kojemu je Zagreb isprojektiran za 950 tisuća stanovnika. Da vam još kažem i to da je sagrađeno 35 škola i 6 dječjih vrtića, 5 novih velikih tvorničkih postrojenja i 2 velike farme, nova gradska plinara, vodocrpilište u Maloj Mlaki, da je otvoreno više od 270 trgovina (među kojima su bile i tri robne kuće Nama), izgrađeno 30 km savskih nasipa, 100 km kanalizacijske mreže, novi terminal i produžena pista zračne luke na Plesu, novi željeznički most na Savi, cesta Zagreb-Velika Gorica, žičara na Sljemenu, stalno postrojenje za klizalište na Šalati i kompleks sportskog centra na Sveticama.
 
Kruna svega je činjenica da mu se u drugoj godini mandata dogodila najgora poplava u povijesti Zagreba kad se jedna trećina grada, u kojoj je živjelo 180 tisuća Zagrepčana, našla pod vodom, a njih 10 tisuća ostalo je bez krova nad glavom. Dakle, uz sve navedeno, morao je koordinirati i veliku akciju zbrinjavanja postradalih, podjele humanitarne pomoći, čišćenja grada i sanacije katastrofalnih posljedica poplave, što je vrlo uspješno i učinio. Da je samo to odradio, trebalo bi ga pamtiti i slaviti zauvijek.
 
Tek kad vidite što je sve taj čovjek uspio napraviti u samo 4 godine, od 1963. do 1967. godine, shvatite svu mizeriju i jalovost aktualnoga gradonačelnika Zagreba koji ga vodi već skoro 2 desetljeća.
 
Čovjek o kojemu ovdje pišem bio je Pero Pirker. Stradao je 1971. godine kao hrvatski proljećar, a godinu dana kasnije je i umro u dobi od 45 godina. Ta politička sudbina i prerana smrt pridonijele su da ga se potpuno zaboravi i da ga ne spominju ni nakon 1990. godine.
 
To svi trebaju imati na umu u ovom gradu. Ali što se tu može, loši se pamte, a dobri se zaboravljaju.
 
== Izvori ==