Crkva sv. Lucije na Krku: razlika između inačica

Smatra se da je samostan izgrađen na mjestu ''[[villa rustica|ville rustice]]'' iz [[Rimsko Carstvo|rimskog doba]], a crkva na temeljima [[Ranokršćanska umjetnost|ranokršćanske]] [[Bazilika|bazilike]].

 

Godine [[1308.]] spominje se da je samostan zbog velike starine bio ruševan („''nimia vetustate consumptum''“) te da ga je potrebno temeljito obnoviti. Obnovu samostana je vodio bašćanski [[župnik]] po čemu se zaključuje da u samostanu tada nije bilo opata. Koncem [[14. stoljeće|14.]] i sredinom [[15. stoljeće|15. st.]] se spominju još dva opata svetolucijskog samostana, a [[1465.]] g. benediktinci su napustili samostan i otišli u [[Italija|Italiju]]. Iako je samostan postojao do [[1590.]] g. bio je u ruševnom stanju („''Ingressus domus Abbatiae, ipsas quasi ruinam minantes vidit''“). Ipak i nakon odlaska benediktinaca u samostanu su bili ''neregularni'' opati, redovito stranci, sve dok odlukom [[Habsburška Monarhija|austrijske vlade]] 8. prosinca [[1817.]] g. nije predan na uživanje [[biskup]]u [[Krčka biskupija|krčke biskupije]] [[Ivan Šantić|Ivanu Šantiću]] i njegovim nasljednicima. Od tada krčki biskupi nose i naslov „opat svete Lucije“.