Posljednji Fermatov poučak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
kategorije
sitne corr.
Redak 13:
Teorem se može iskazati na još nekoliko jednakovrijednih načina koji proširuju rješenja za ''a'', ''b'' i ''c'' na sve cijele brojeve ili sve racionalne brojeve različite od nule, zadržavajući uvjet da je ''n'' prirodan broj veći od 2, odnosno da je ''n'' prost broj veći od 2 jer je rano bilo jasno da se tvrdnja za neproste eksponente može svesti na proste:
 
* ''a<sup>n</sup>'' + ''b<sup>n</sup>'' = ''c<sup>n</sup>'' nema netrivijalnih rješenja u skupu cijelih brojeva. Za paran ''n'' svako negativno rješenje u izrazu bi davalo jednak doprinos kao i pozitivni parnjak, a prema izvornoj tvrdnji takvihrješenja s takvim pozitivnim parnjakaparnjacima nema. Za neparne ''n'', ako bi jedno od rješenja bilo negativno, ono bi bilo ili ''a'' ili ''b'', no tada bi se jednadžba mogla zapisati kao −(−''a'')<sup>''n''</sup>''+''(''b'')<sup>''n''</sup> =(''c'')''<sup>n</sup>'' za negativan ''a'' [i ekvivalentno za negativan ''b''], odnosno (''b'')<sup>''n''</sup> =(−''a'')<sup>''n''</sup>''+''(''c'')''<sup>n</sup>'' što je početni oblik jednadžbe za pozitivne brojeve (−''a''), (''c'') i (''b'') za koju nema rješenja. Sličnim se rasuđivanjem pokaže da za neparni ''n'' negativni ''a'' i ''c'' ili ''b'' i ''c'' vode na istu jednadžbu za pozitivne brojeve (b), (−''c'') i (−''a'') ili (a), (−''c'') i (−''b''), jednako kao i za posljednji preostali slučaj zakad sve negativnesu ''a'', ''b'' i ''c'' svi negativni.
* ''a<sup>n</sup>'' + ''b<sup>n</sup>'' = ''c<sup>n</sup>'' nema netrivijalnih rješenja u skupu racionalnih brojeva jer bi se jednadžba mogla pomnožiti ''n''-tom potencijom zajedničkog višekratnika nazivnika triju nazivnika razlomaka ''a'', ''b'' i ''c'' i tako svesti na jednadžbu za cijele brojeve, a onda i naza prirodne.
* ''a<sup>n</sup>'' + ''b<sup>n</sup>'' = 1 nema netrivijalnih rješenja u skupu racionalnih brojeva, jer se jednadžba sličnim rasuđivanjem može svesti na jednadžbu za tri prirodna broja za koju nema rješenja; ovaj oblik je bio posebno plodonosan u potrazi za dokazom jer se problem mogao svesti na pitanje o krivuljama u dvije umjesto u tri dimenzije, te zbog bogatije algebarske strukture [[Polje (matematika)|polja]] racionalnih brojeva od strukture [[Prsten (matematika)|prstena]] cijelih brojeva.
* ako su ''a'', ''b'' i ''c'' rješenja jednadžbe ''a<sup>p</sup>'' + ''b<sup>p</sup>'' = ''c<sup>p</sup>'', gdje je ''p'' prost broj veći od 2, tada je ''y''<sup>2</sup>=''x''(''x−a<sup>p</sup>'')(''x''+''b<sup>p</sup>'') [[eliptična krivulja]] koja nema ''modularnu formu'' (prema Ribetovom teoremu). Andrew Wiles je međutim u svom podugačkom dokazu pokazao da sve jednadžbe tog oblika imaju modularnu formu, tepa je postojanje rješenja za ''a'', ''b'' i ''c'' dovedeno u kontradikciju.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Andrew Wiles|title=Modular Elliptic Curves and Fermat's Last Theorem|url=https://www.jstor.org/stable/2118559|date=1995|journal=Annals of Mathematics|volume=141|issue=3|pages=443–551|id=10.2307/2118559|accessdate=2021-03-02}}</ref>
 
== Izvori ==