1. kongres SRPJ(k): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Posljedice
Redak 45:
 
Prema Požaru, dr. Sima Marković je na Kongresu za ujedinjenje, zajedno s Filipom Filipovićem, izabran za tajnika Središnjeg stranačkog vijeća, dok je za predsjednika izabran [[Pavle Pavlović|Pavle Pavlović]].
 
== Posljedice ==
[[Datoteka:Radnički_zbor_u_Zagorju_1919.jpg|mini|300px|Skupština radnika u Zagorju prije općeg štrajka solidarnosti održana je u cijeloj Jugoslaviji u lipnju 1919. protiv intervencija u mladim sovjetskim republikama u Rusiji i Mađarskoj.]]
Odmah nakon Kongresa ujedinjenja, u Beogradu je 23. travnja 1919. održan Kongres ujedinjenja sindikata na kojem je stvoren jedinstveni sindikalni radnički pokret.<ref name="Petranović"/> 20. i 21. srpnja 1919. SRPJ (k) izveo je masovnu prosvjednu akciju, u obliku generalnog štrajka protiv intervencije imperijalističkih zemalja u sovjetskoj Rusiji i Mađarskoj, pod sloganom "''Sebi ruke od ruske i mađarske revolucije''". Ova akcija nije bila samo izvanredno organizirana i masovna, već je svjedočila i jedinstvenom nastupu komunista u cijeloj zemlji, remetivši vrhove buržoaske moći prelazeći pokrajinske granice.<ref name="Petranović" />
 
U listopadu iste godine u Zagrebu je osnovan [[Savez komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ) kao neovisna komunistička organizacija koju su stvorili studentski komunistički klubovi u Zagrebu i Beogradu i mladi povratnici iz inozemstva, uključujući [[Sima Miljuš|Simu Miljuša]], [[Vladimir Ćopić|Vladimira Copića]], [[August Cesarec|August Cesarec]] i [[Rudolf Hercigonja]].<ref name="Petranović" />
 
Inicijativu za ujedinjenje radničkog pokreta pod zastavom Treće internacionale nisu prihvatili čelnici Socijaldemokratske partije Hrvatske i Slavonije, disidentske skupine koju je vodila Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (tzv. zvonaši) i Slovenske jugoslavenske socijaldemokratske stranke. Ova struja stvorija je u travnju [[1920.]] [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijaldemokratsku partiju Jugoslavije]] koja je provodila reformističku politiku klasnog mira.
 
Dana [[6. travnja]] 1919. [[Slovenci]] i [[Hrvati]] u Slovenskom primorju, [[Istra|Istri]] i [[Trst]]u osnovali su neovisnu Socijalističku stranku. U rujnu 1919. ova se stranka pridružila [[Socijalistička partija Italije|Socijalističkoj partiji Italije]].
 
== Literatura ==