Krpeljni meningoencefalitis: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Gramatički i pravopisni ispravci; sadržaj: dodatak primjera rizičnih skupina
red riječi
Redak 11:
Bolest najčešće zahvaća moždani parenhim (moždano tkivo) i moždane ovojnice, kada se prezentira kao [[meningoencefalitis]], dok se rijetko može prezentirati izolirano kao [[encefalitis]] (upala moždanog tkiva) ili kao [[meningitis]] (upala moždanih ovojnica). Dio zaraženih virusom ne razvije simptome bolesti, te bolest prolazi inaparentno.
[[Datoteka:IxodesRicinus2048.jpg|mini|desno|Krpelj]]
Uzročnik bolesti se nalazi se u slini krpelja. Krpelj služi kao [[vektor (epidemiologija)|vektor]] u prijenosi bolesti, a prirodni rezervoar virusa su šumski sitni šumski glodavci i ptice. Čovjek se može zaraziti i pijenjem mlijeka zaraženih životinja (npr. koza, krava) ili udisanjem [[aerosol]]a koji sadrži [[virus]].
 
Bolest je rasprostranjena u državama [[Srednja Europa|srednje Europe]] i [[Istočna Europa|istočne Europe]] i predjelima [[Azija|Azije]], dok se u Hrvatskoj nalazi u dijelovima sjeverno od rijeke [[Sava|Save]].
 
Dijagnoza se postavlja otkrivanjem [[protutijelo|protutijela]] na virus u [[likvor]]u oboljelih ili izolacijom virusa. Liječenje bolesti je uglavnom je simptomatsko.
 
Postoji i [[cjepivo]] protiv uzročnika koje se preporučuje osobama koje često borave u rizičnom području (npr. šumski radnici, izletnici, planinari i sl.). Cjepivo je atenuirani (umrtvljeni) uzročnik. Također postoji i postekspozicijska [[profilaksa]] (pasivna imunizacija specifičnim hiperimunim gama-globulinom) nakon uboda krpelja u rizičnom području.