Zoran Milanović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Politička karijera: manji ispravci
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 99:
Pobjedu u Oluji ostvario je narod, naši građani koji su izabrali vlast i dali joj vođenje države. U to vrijeme, a bilo je to najteže vrijeme od stjecanja državne neovisnosti, Hrvatsku je vodio Franjo Tuđman i njemu moramo odati zahvalnost i priznanje što je zajedno s brojnim suradnicima državu pripremio i osposobio za očuvanje cjelovitosti i samostalnosti Hrvatske.|Premijer Milanović tijekom obilježavanja 20. godišnjice Operacije Oluja, 5. kolovoza 2015. godine.<ref>https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-milanovic-cestitao-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-i-dan-hrvatskih-branitelja/17459</ref>}}
 
== Gospodarstvo ==
 
Vlada Zorana Milanovića usvojila je niz reformi u oporezivanju kako bi se nosila s teškom ekonomskom situacijom te svjetskom recesijom. Podigla je standardni porez na dodanu vrijednost sa 23% na 25% i uvela nove stope PDV-a za robe i usluge koje ranije nisu oporezivane. Također je smanjila doprinose za socijalno osiguranje i plaće u javnom sektoru. U listopadu je usvojen Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji je omogućio tvrtkama koje nisu bile u mogućnosti platiti račune da opstanu tijekom stečajnog postupka i restrukturiraju svoje dugove. Zbog protivljenja koalicijskog partnera HNS-a porez na imovinu nije proširen.
[[Datoteka:12th Croatian Government approval ratings.png|minijatura|lijevo|Ocjena rada vlade Zorana Milanovića [[2015.]]]]
Line 106 ⟶ 105:
Vlada je uspjela smanjiti proračunski deficit na 5,3% u 2012., ali BDP se smanjio za 2,2%, a javni dug je dostigao 69,2%. Milanovićevo vrijeme na vlasti obilježeno je nekoliko smanjenja kreditnog rejtinga Hrvatske. Dana 14. prosinca 2012. smanjen je dugoročni rejting zemlje na BB +, a kratkoročni na B.
1. veljače [[2013.]] smanjen je kreditni rejting Hrvatske s Baa3 na Ba1.
[[Datoteka:Premjers V.Dombrovskis piedalās Eiropadomē (6945881133).jpg|minijatura|Predsjednik vlade RHVlade Zoran Milanović na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]] , 1. ožujka 2012.]]
 
U 2012. započelo je nekoliko velikih građevinskih projekata, uključujući novi putnički terminal na Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb i treći blok elektrane Plomin na ugalj . Međutim, neki projekti su obustavljeni, uključujući hidroelektranu Ombla . Vlada je rekao da je izgradnja Pelješkog mosta je početi u proljeće 2016. Milanović izrazio potporu daljnje istraživanje nafte i plina i iskorištavanje u Jadranskom moru, za razliku od oporbenih stranaka i organizacija za zaštitu okoliša.
 
U studenom 2012. ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade [[Radimir Čačić]] podnio je ostavku, a zamijenio ga je [[Ivan Vrdoljak]] . U 2013. godini uveden je novi zakon o fiskalizaciji za kontrolu sive ekonomije i smanjenje izbjegavanja poreza. Vlada se do svibnja 2013. usredotočila na brodogradnju i privatizirala državna brodogradilišta. Kako bi se servisirao javni dug, vlada je predstavila projekt monetizacije hrvatskih autocesta u [[2013.]] koji bi donio oko 2,5 milijardi eura , Sindikati i građanske udruge odbacili su prijedlog i pozvali na povlačenje odluke. Građanska inicijativa pod nazivom „Ne damo naše autoceste“ prikupila je potpise za referendum o autocesti. Iako je ustavni sud presudio da je referendum o toj temi neustavan, vlada je objavila da povlači odluku. Umjesto prvobitnog plana da se autoceste u zemlji daju u zakup stranim investitorima, vlada će hrvatskim građanima i mirovinskim fondovima ponuditi dionice u njima.
 
Zakon o mirovinskom osiguranju iz siječnja [[2014.]] podigao je zakonsku mirovinu sa 65 na 67 godina, a prijevremenu dob umirovljenja sa 60 na 62. Stopa nezaposlenosti dosegla je vrhunac u veljači 2014. na 22,7%, ali od tada neprestano opada i dostiže najniža stopa u dvije godine u kolovozu. U svibnju 2014. Milanović je otpustio ministra financija [[Slavko Linić|Slavka Linića]] zbog imovinskog posla za koji je rekao da je naštetio državnom proračunu i na njegovo mjesto imenovao [[Boris Lalovac|Borisa Lalovca]]. Promjene poreza na dohodak uvedene su [[2015.]] godine, povećao se neoporezivi dio dohotka, što je rezultiralo neto povećanjem plaća za oko milijun ljudi.