Kult ličnosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m GregorB je premjestio stranicu Kult osobnosti na Kult ličnosti preko preusmjeravanja: Daleko najrašireniji oblik u izvorima
Kult ličnosti
Redak 1:
'''Kult osobnostiličnosti''' ili '''kult ličnostiosobnosti''' javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog [[politika|političkog]] vođe društvenog napretka.
 
Kult osobnostiličnosti često nalikuje na [[religija|religiju]] zamijenjujući [[obožavanje]] društva prema „velikom vođi“ države.
 
Oblici kultova osobnostiličnosti su karakteristične za mnoge [[diktatura|diktature]], ali mogu postojati i u demokratskim sustavima. Različiti kultovi osobnostiličnosti su postojali primjerice u [[fašizam|fašistickoj]] Italiji [[Benito Mussolini]]ja, [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkoj]] Njemačkoj [[Adolf Hitler]]a, te[[realsocijalizam|realsocijalističkim]] diktaturama poput [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] ili [[SFRJ|Jugoslavije]].
 
Izraz je prvi put upotrijebio [[Nikita Hruščov]] u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa [[Komunistička stranka Sovjetskog Saveza|Komunističke stranke Sovjetskog Saveza]] (1956.), u kojemu je apologiju [[Staljin|Josifa Visarionoviča Staljina]] i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao [[kult]] osobnostiličnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta osobnostiličnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske [[čistke]], masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zlouporabe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult osobnostiličnosti se difernciraodiferencirao kao poseban oblik [[autokracija|autokratske]] vladavine koja se temelji na posvemašnoj [[birokracija|birokratizaciji]] društvenog i političkog života.
 
== Kult osobnostiličnosti Josipa Broza Tita u SFRJ ==
Komunisti su i nakon smrti [[Josip Broz|Josipa Broza Tite]] nastavili [[Mit o Titu|Titov kult osobnostiličnosti]]. Politički život odvijao se pod parolom "Poslije Tita Tito". Pojačana je [[ideologija|ideološka]] dimenzija u osnovnoškolskom i srednjoškoslomsrednjoškolskom obrazovanju kvizom "[[Titovim stazama revolucije]]" pri čemu su pobjednicima osiguravane nagrade i prednost pri dobivanju potpora i upisima na fakultete.
U [[mediji]]ma i na javnim priredbama isticana je zakletva "[[Druže Tito, mi ti se kunemo]]". 25. svibnja slavljen je kao "[[dan mladosti]]" s raznim [[ritual]]ima iskazivanja obožavanja. Onaj tko je uspio javno pokazati više poštovanja ili odanosti za lik i djelo Tita nametao se za neku vrstu njegova poslanika. Trend [[titoizam|titoizma]] prepoznali su pored komunističkih [[funkcioner]]a i lokalni karijeristi te nezaposleni [[SKOJ|omladinci]] koji su [[hodočašće|hodočastili]] pješice na njegov grob da bi na povratku od mjesnih komiteta tražili pravo na posao ili neku drugu vrstu prava odnosno nagrade za pravovjernost.<ref>Ivica (Ivo) Lučić, ''Uzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine'', Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 33.</ref>
 
== Karakteristike kulta osobnostiličnosti ==
* Pretjerana [[pokornost]] osoba prema vođi
* Nekritičnost prema iskazima vođe
Redak 21:
Na kraju vladavine [[diktatura|dikatature]] obično se događa obrat: slijede preimenovanja ulica i gradova te uklanjanje slika i spomenika iz javnosti.
 
== Primjeri kultova osobnostiličnosti ==
 
<gallery>