Bunjevačke i šokačke novine (Kalača): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Redak 20:
== Povijest ==
 
Veliki poticaj izdavanju ovih novina je bila nasilna kulturna [[asimilacijaAsimilacija (sociologija)|asimilacija]] u crkvi i školama, koju su provodili mađarski asimilacionistički krugovi, iz kojih su ''bunjevački jezik'' sustavno izbacivali. Nezadovoljstvo takvom politikom, kojom je [[1870.]] počelo ukidanje ''bunjevačkog jezika'' u školama rezultiralo je nezadovoljstvom subotičkih Bunjevaca. Od tada se tamošnji Hrvati počinju drukčije politički angažirati, nasuprot dotadašnjem sudjelovanju u radu mađarskih političkih stranaka.
 
Pokrenuo ih je nakon višemjesečnog premišljanja [[19. ožujka]] [[1870.]] (najavio je izdavanje još 1869.) rimokatolički svećenik [[Ivan Antunović]], koji je bio njihovim vlasnikom i urednikom. Ovo se smatra prekretnicom u [[hrvatski preporod|hrvatskom preporodu]] u Bačkoj, koji je tada dobio početni zamah.
Redak 28:
Bunjevačke i šokačke novine su se bavile brojnim temama od interesa za razvitak nacionalne svijesti u Hrvata.
 
Kao takve, vrlo brzo su došle na udar mađarskih nacionalističkih krugova, koji su bili [[asimilacijaAsimilacija (sociologija)|asimilacionistički]] nastrojeni, posebice prema zajednicama koje su smatrali "nedefiniranima", što im je bio argument da se taj dio hrvatskog naroda uzme za metu pomađarenja.
 
Unatoč Antunovićevu ustrajnom držanju zakona i njegovom ustrajnom izjašnjavanju kao politički Mađar, to mu nije pomoglo. Mađarska vlada (ministar [[Ágoston Trefor]] je tražio od nadbiskupa [[kalačka nadbiskupija|kalačke nadbiskupije]] [[Lajos Haynald|Lajosa Haynalda]] da zabrani list.