Razlika između inačica stranice »Marin Franičević (pjesnik)«

m
uklonjena promjena suradnika 46.188.128.116 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnice Divna Jaksic
Oznake: mobilni uređaj m.wiki VisualEditor uklonjeno uređivanje
m (uklonjena promjena suradnika 46.188.128.116 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnice Divna Jaksic)
Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.4]
'''Marin Franičević''' ([[Vrisnik]] na [[Hvar]]u, [[18. svibnja]] [[1911.]] – [[Zagreb]], [[17. srpnja]] [[1990.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik i [[književna povijest|povjesničar]].
tadašnje lirike" <ref> S.P. Novak: Povijest hrvatske književnosti, sv. III., Marijan tisak, Split, 2004.</ref>
 
Od 1941. godine bio je sudionikom [[NOP]]-a te glavnim urednikom [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] i pokretačem i [[urednik]]om "[[Književnik]]a". Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] urednikom je časopisa "[[Republika (časopis)|Republika]]". Bio je članom Inicijativnoga odbora (8. prosinca 1968. u [[Žminj]]u) za osnivanje [[Čakavski sabor|Sabora čakavskoga pjesništva]].
 
Objavio je niz zbirki pjesama: "Zvijezda nad planinom", "Vitar u Korenu", "Sunčani sat", "Sve masline", ''Na pojih i putih'' (suautor s [[Pere Ljubić|Perom Ljubićem]]). Autorom je prve knjige [[književna kritika|kritika]] hrvatske književnosti nakon II. svjetskoga rata "Pisci i problemi".
 
Brat je hrvatskoga književnika [[Jure Franičević-Pločar|Jure Franičevića-Pločara]].<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030401/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Siniša Vuković: Čakavska paleta braće Franičević, 1. travnja 2003.</ref>
 
Nakon 2. svjetskoga rata Franičević je djelovao kao zadrti komesar u literaturi i često je prozivao onodobne hrvatske književnike (Vesna Parun, Dobriša Cesarić) zbog nedostatne partijnosti i ideološkoga pravovjerja. Vremenom je Franičević izgubio boljševičke i jugoslavenske iluzije, te se okrenuo dubinskom proučavanje hrvatske starije književnosti, vrhunac čega je monumentalna "Povijest hrvatske renesansne književnosti", 1983. Po riječima S.P. Novaka "Ta je knjiga na svoj način piščev flagelantski iskup za grijehe kritičkog staljinizma. Nitko do tada nije napisao opsežniji pregled književne renesanse i nitko poput Franičevića nije tako suvereno prosudio vrijednost tadašnje lirike" <ref> S.P. Novak: Povijest hrvatske književnosti, sv. III., Marijan tisak, Split, 2004.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
227

uređivanja