Hrvatski latinizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Istra i Kvarner: typo |
m →Istra i Kvarner: uprkos u usprkos |
||
Redak 69:
[[Datoteka:Franjo Petriš - portret (1587).jpg|mini|lijevo|170px|Portret Franje Petriša u njegovu djelu ''Filozofija o prirodi stvari'' iz 1587. g.]]
Pisao je na talijanskom jeziku o [[Poetika|poetici]], [[Retorika|retorici]], filozofiji, povijesti, [[Matematika|matematici]], [[Geometrija|geometriji]] i [[Medicina|medicini]], ali se najviše proslavio kao [[Peripatetici|antiperipatetički]] filozof. I u latinskom djelu ''Peripatetičke rasprave'' (''Discussiones peripateticae'', 1581) ističe [[Predsokratovci|predsokratovsku]] filozofiju prirode i nastoji obezvrijediti Aristotelov značaj. U djelu ''Nova filozofija o općem'' (''Nova de universis philosophia'', 1591.) izlaže Petrić svoju [[Metafizika|metafizičku]] koncepciju svijeta, utemeljenu na više izvora – uglavnom Platonu, [[stoici]]ma, [[Neoplatonizam|neoplatonizmu]] i [[Hermes Trismegist|Hermesu Trismegistu]]. Budući da u ovom djelu postanak i slika svijeta bitno odudaraju od učenja [[Skolastika|skolastičkog]] aristotelizma, to je djelo,
<ref>Na [[rim]]skoj je crkvi Svetog Onofrija [[7. veljače]] [[2008.]] godine, kardinal Giovanni Lajolo, guverner Države grada [[Vatikan]]a, zajedno s prof. [[Milan Moguš|Milanom Mogušem]], predsjednikom [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], i hrvatskim veleposlanikom pri [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] Emiliom Marinom, otkrio spomen-ploču Franji Petriću. Na taj način Hrvatska na toj rimskoj crkvi, uz talijanskog ([[Torquato Tasso]]), francuskog ([[Francois Chateaubriand]]) i njemačkog ([[Johann Wolfgang Goethe]]), ima i svog predstavnika. (http://vijesti.hrt.hr/ShowArticles.aspx?ArticleId=40774)</ref>.
| |||