Zoljan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Povijest: izvor sa stranice http://novi.zupa-nasice1.hr/
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
uklanjanje izmjene 5772995 suradnika 185.18.61.43 (razgovor) prepisano bez dozvole s: http://novi.zupa-nasice1.hr/?page_id=129
Oznaka: uklanjanje
Redak 27:
U selu se nalazi [[Rimokatolička crkva]] [[Sveta Katarina Aleksandrijska|Sv. Katarine]] koja je sagrađena [[1922.]], a obnovljena je [[1971.]] Crkva pripada [[župa|župi]] [[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antuna Padovanskog]] (Našice 1.) sa sjedištem u Našicama, te našičkom dekanatu [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Crkveni god ili kirvaj ([[proštenje]]) slavi se 25. studenog.
== Povijest ==
Selo Zoljan danas se proteže uz cestu Našice-Požega. Pod tim se nazivom spominje u 16. st. za turske vladavine. Fra Petar Nikolić u svom izvještaju iz 1660. g. kaže da se u selu Zoglian, koje je u blizini templarskoga samostana i crkve sv. Martina, nalazi kapela sv. Katarine u kojoj se slavi svečana služba na njen blagdan. Prema tom podatku o postojanju kapelice sv. Katarine, postojanje naselja Zoljan možemo povezati s početkom 14. st. jer se kod popisa papine desetine 1333. g. i 1335. g. spominje i svećenik upravo te kapelice. Vjerojatno je to bila samostalna kapelanija. Kapelica koja se spominje u izvještaju nije današnja crkva sv. Katarine. Naime, mještani Zoljana su do nastanka i razvoja ceste živjeli u okolnim brežuljcima pa je tamo i bila kapelica o kojoj govori izvještaj, a postojala je do 1824. godine.
 
Još od vremena prije Drugog svjetskog rata Zoljan ima nazive za određene dijelove sela: Poljana, Donja Mala, Štukino brdo, Švapski Zoljan, Tajnovac i Potok. Ti se dijelovi sela i danas tako zovu.
 
U Drugom svjetskom ratu nije bilo obitelji u kojoj netko nije stradao, pa je povodom toga podignuto spomen-obilježje u čast poginulih i nestalih. Svima je poznato i spomen-obilježje Crni potok u blizini sela, na obroncima Krndije, gdje je 1945. g. partizanska vojska brutalno pogubila dio hrvatskih zarobljenika iz kolone Križnoga puta.
 
Selo danas ima 817 stanovnika (prema popisu iz 2001. god.) i zapravo je prigradsko naselje grada Našica, poznat je po Našicecementu d.o.o. u kojem radi jedan dio stanovništva.
 
== Spomenici i znamenitosti ==
Nedaleko sela u šumi na obroncima Krndije sredinom 90- tih godina podignuto je spomen obilježje na lokaciji [[Partizanski poslijeratni zločini u Crnom potoku kod Našica|Crni potok]] u čast poginulih i nestalih hrvatskih zarobljenika pripadnika [[Hrvatske oružane snage|Vojske NDH]] iz okolnih mjesta i kolone [[Križni put (1945.)|Križnog puta]]. Ovaj brutalni zločin počinili su [[partizani]] u lipnju [[1945.]]<ref>[http://www.nasice.com/vijesti/43-zanimljivosti2013/4647-na%C5%A1ice-sastanak-organizacijskog-odbora-spomendana-na-crni-potok.html]Organizacijski odbor spomendana Crni potok </ref>