Duofizitizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
m male dopune i korekture
Redak 1:
{{provjeriti}}
U [[Kršćanstvo|kršćanskoj]] [[Bogoslovlje|teologiji]], '''duofizitizam''' (grčki: δυοφυσιτισμός, od δυο (dyo), znači "dva" i φύσις (physis), što znači "priroda", "narav") je kristološki stav da u osobi Isusa Krista postoje dvije naravi, Božanska i Ljudska, te je suprostavljena [[Monofizitizam|monofizitizmu]] i [[Miafizitizam|miafizitizmu]].<br>Razvoj duofizitske [[Kristologija|kristologije]] bio je postupan, a njegova složena terminologija konačno je formulirana kao rezultat dugih kristoloških rasprava koje su neprekidno trajale tijekom 4. i 5. stoljeća. Istaknuti predstavnici antiohijske škole naglašavali su važnost duofizitizma.<br>
Nakon mnogih rasprava i nekoliko održanih sabora, duofizitizam je stekao svoj službeni crkveni oblik na [[Kalcedonski sabor|Četvrtom ekumenskom saboru]] održanom u Kalcedonu [[451.]] godine. Kalcedonska definicija postala je temelj za kristološku [[Doktrina|doktrinu]] dviju priroda Isusa Krista, koju je prihvatila većina kršćanskih crkava, uključujući: [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličku crkvu]], [[Pravoslavna crkva|Istočnu pravoslavnu Crkvu]], [[Istočne katoličke Crkve|Istočne katoličke Crkve]], [[Anglikanska zajednica|Anglikansku Crkvu]], [[Starokatolička Crkva|Starokatoličku Crkvu]] i razne druge kršćanske vjeroispovjesti.<br>
Duofizitski kršćani vjeruju da postoji potpuna i savršena cjelina dviju naravi u jednoj [[Supstancija|supstanciji]], hipostazi<ref name="B1">{{cite web|url=https://www.bitno.net/vjera/dogma-svetoga-trojstva/|title=Hipostaza|quote=|language=Hrvatski|trans-title=Hipostaza|author=|date=|publisher=|accessdate=03 February 2018|work=bitno.net}}</ref> i jednoj osobi Isusa Krista.
Za Kalcedonce je ''hipostatsko jedinstvo''<ref name="G">{{cite web|url=https://www.gotquestions.org/Hrvatski/Isus-Bog-covjek.html|title=Hipostatsko jedinstvo|quote=|language=Hrvatski|trans-title=Hipostatsko jedinstvo|author=|date=|publisher=|accessdate=03 February 2018|work=gotquestions.org}}</ref> bilo središte Isusova jedinstva; njegova narav Boga i ona Čovjeka se opisuju kao dvije naravi, sjedinjene, nepromjenjive, neodjeljive, dok su oni koji su odbacili kalcedonsku definiciju vidjeli njegovu narav kao točku jedinstva.<br>
Budući da se pojam duofizitizam koristi za opisivanje [[Kalcedonsko vjerovanje|kalcedonskog vjerovanja]], ono, posljedično ima izrazito suprotnodrugačije značenje od onoga koji se odnosi na monofizitizam,: vjerovanje da Krist ima samo jednu, Božansku narav, ili miafizitizam,: vjerovanje da je Krist i Bog i Čovjek, ali u jednoj naravi.
Duofizitizam se također bavio opisivanjem nekih aspekata [[Nestorijanstvo|nestorijanstva]], doktrine pripisane patrijarhu [[Nestorije|Nestoriju]] iz [[Konstantinopol|Konstantinopola]]. Njegovi su klevetnici također, neprecizno, a ponekad i pogrešno tvrdili da je on vjerovao da je Krist postojao ne samo u dvije naravi, nego i u dvije hipostaze<ref name="B1">{{cite web|url=https://www.bitno.net/vjera/dogma-svetoga-trojstva/|title=Hipostaza|quote=|language=Hrvatski|trans-title=Hipostaza|author=|date=|publisher=|accessdate=03 February 2018|work=bitno.net}}</ref> (hypostase) i dvije osobe (prosopon: Isusu Čovjeku i [[Logos]]u - utjelovljenoj Riječi Božjoj. Osim toga, drevna crkva Istoka je očuvala duofizitsku kristologiju kao i druge tradicije [[Katehetska škola Antiohije|antiohske škole]].
 
==Izvori==