Eduard Slavoljub Penkala: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Malene izmjene.
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
m uklonjena promjena suradnika Markobutcher1 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Croxyz
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 7:
| rođenje = [[Liptovský Mikuláš]], [[20. travnja]] [[1871.]]
| smrt = [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[1922.]]
| nacionalnost = [[MađariHrvati|MađarHrvat]]
| poznat_po = Tvorac mehaničke [[olovka|olovke]] i [[nalivpero|nalivpera]] s krutom [[Tinta|tintom]]
| zanimanje = Inženjer kemije i [[izumitelj]]
Redak 16:
[[Datoteka:Slavoljub Penkala Zagreb.jpg|mini|desno|300px|Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu.]]
 
'''Eduard Slavoljub Penkala''' ([[Liptovský Mikuláš]] – Liptószentmiklós, tada [[Austro-Ugarska]], danas [[Slovačka]], [[20. travnja]] [[1871.]] – [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[1922.]]), bio je [[MađariHrvatska|mađarskihrvatski]] [[inženjer]] [[kemija|kemije]] i [[izumitelj]] [[Poljska|poljskoga]] podrijetla.
 
[[Diploma|Diplomirao]] je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u [[Dresden]]u [[1898.]] godine, potom je radio u [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]] u [[Košice|Košicama]]. Godine 1900. preselio se u [[Zagreb]], gdje je 1904. godine bio imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak [[izum]]a i [[inovacija]] primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i drugo. Među prvim su izumima koje je patentirao [[termos-boca]] te [[rotacija|rotirajuća]] [[četkica za zube]]. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku [[olovka|olovku]], Penkala je prijavio 1906. godine, a nešto poslije i prvo [[nalivpero]] s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne [[baterija|baterije]], lijek protiv [[reuma|reume]], prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje [[gamad]]i, tekući preparat za [[impregnacija|impregnaciju]] [[Željeznička pruga|željezničkih pragova]], [[tlakomjer]] ili [[manometar]], [[dinamometar]], [[vagon]]ske [[kočnice]], sastav [[tračnica]], [[Mjerenje protoka|mjerilo protoka]]. Posebno se bavio [[materijal]]ima za izradbu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]], pa je usavršio masu [[ebonit]] iz koje su se ploče [[lijevanje|lijevale]], a [[patent]]irao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte [[turbina|turbinskoga]] kola, [[helikopter]]skoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.
Redak 27:
Penkala je rođen [[20. travnja]] [[1871.]] godine u [[Liptovský Mikuláš|Liptovskom Mikulášu]] (Liptószentmiklós), u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (danas [[Slovačka]]). [[Poljska|Poljsko]]-[[Židovi|židovskog]] i [[Nizozemska|nizozemskog]] je podrijetla.<ref>{{Cite news |last=|first=|coauthors=|title=Google obilježio 141. godišnjicu rođenja Slavoljuba Penkale|pages= |publisher=[[Nova TV (Croatia)|Nova TV]] |date=20. travnja 2012.|url=http://dnevnik.hr/vijesti/tech/google-obiljezio-141-godisnjicu-rodzenja-slavoljuba-penkale.html|accessdate= 20. travnja 2012.}}</ref><ref>{{Cite news |last=[[HINA]] |first= |coauthors= |title=Google se sjetio Penkale |pages= |publisher=[[Business.hr]] |date=20. travnja 2012. |url=http://www.business.hr/business-class/google-se-sjetio-penkale |accessdate=20. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120420134705/http://www.business.hr/business-class/google-se-sjetio-penkale |archivedate=20. travnja 2012. }}</ref> Jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Nakon mature [[28. rujna]] [[1892.]] godine i završetka studija na sveučilištima u [[Beč]]u i [[Dresden]]u, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu [[25. ožujka]] [[1898.]] godine i pisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije. Već tada je Penkala govorio, čitao i pisao njemački, slovački, poljski, mađarski, a služio se i francuskim jezikom.
 
Tijekom studija pohađao je satove violine gdje je upoznao svoju buduću suprugu, pijanisticu Emiliju Stoffregen s kojom će imati četvero djece. Nakon vjenčanja izabrao je Zagreb kao prebivalište svoje obitelji i nastanio se na današnjem Trgu kralja Tomislava br. 17. Ovdje je počela njegova blistava karijera. Prihvatio je državnu službu i [[14. lipnja]] [[1904.]] godine položio službenu prisegu. S vremenom je svom imenu pridodao Slavoljub i postao naturalizirani Hrvat.
 
== Penkaline inovacije i patenti ==