Lesišćina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
{{wp+}}
Redak 1:
{{wp+}}
''' Lesišćina''' je selo u općini [[Lupoglav]], u [[Istra|Istri]].
 
<!-- == Stanovništvo == -->
Po popisu iz [[2001]] [http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup18-2461.html], u selu je živjelo 65 stanovnika.
 
{{stub-naselje}}
[[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]]
 
Selo Lešišćina (Fuksdorff, lisica) bilo je nastanjeno isluženim vojnicima Rimskog Imperija o čemu svjedoče i izvjesni tiponimi (posebno neki koji se odnose na posjede). Tako je naprimjer Španjarija latinskog porijekla a sinonim je za štapove odnosno pruće čijim se je uzgajanjem isluženi rimski legionar tu bavio.
Line 11 ⟶ 9:
Lešišćina se spominje u Lupoglavskom urbaruod 1300 g. kao posjed Lupoglavskih grofova, a pretpostavlja se da je bar djelomično pripadala i gospoštiji u Humu (najmanji gradić na svijetu prema prof. Fučiću).
 
Većina je predaka njenih današnjih prebivaoca biježalabježala ispred Turaka 1500-1700 i tu pod patronatom Petra Kružića našla utočišće. O običajima, naporima i siromaštvu tih izbjeglica može se još uvijek čuti poneka rijetka legenda. U prilog da je Lešišćina nekada bilo napučeno većim brojem stanovnika govori i rado prepričavana legenda o svadbenom danu "kad je u Lešišćinu dovedeno devet snaha a odveden isti broj". Crkvica sv. Stjepana, centar duhovnog života ovdašnjeg življa sagrađena je na današnjem mjestu 1700.ih godina, dok je ranija crkva sv. Petra zbog raspuklina kao posljedica klizanja slojeva srušena. Crkva sv. Stjepana ima uz glavni oltar i pomoćni oltar posvećen sv. Petru.
 
Stanovnici ovog sela djelili su se prema područjima na kojim su obitavali: Potočani (stanovnici uz potok), Doljani (u dolini koja se još uvijek naziva Dol), Brežani (na bregovima) i Zabrežani (obitelji koji su obitavali iza bregova).
Line 23 ⟶ 21:
Imena posjeda dobivana su po njenim ranijim osnivačima
npr. Perjevi po prezimenu Perčić, Brtulići zapravo je po imenu Bartul (Bartulići),Jožinčići po Jožetu (Joža, Josip), Grgovi po Grguru, Škratlji vjerovatno od riječi škrt, Premuši od premućan (bogat), Viskovići od vis(o)ko itd. Od starijih imena zanimljiva su Gamberi njemačkog porijekla, Felinići talijanskog ili latinskog porijekla i Španjari latinskog.
 
 
{{stub-naselje}}
[[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]]