Cisterna Bazilike: razlika između inačica

'''Cisterna bazilike''' ([[turski]]: ''Yerebatan Sarayı'' ili ''Yerebatan Sarnıcı'', tj. "Potopljena palača" ili "Potopljena cisterna") je najveća od nekad nekoliko stotina [[cisterna|cisterni]] ispod grada [[Konstantinopol]]a ([[Istanbul]]) u današnjoj [[Turska|Turskoj]]. Cisterna se nalazi 150 metara jugozapadno od [[Aja Sofija|Aja Sofije]], ispod negdašnje antičke [[bazilika|bazilike]] (po kojoj je dobila ime), a izgrađena je u 6. stoljeću, za vladavine [[Bizantsko carstvo|bizantskog cara]] [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]], kako bi se rastućem gradu osigurala pitka voda.

Cisterna je podzemna komora promjera 138 x 64.,6 metara ispunjen šumom snažnih stupova i lukova<ref>[http://www.ibb.gov.tr/sites/ks/en-US/1-Places-To-Go/museum/Pages/basilica-cistern.aspx Cisterna bazilike] na stranicama Istanbula, europske prijestolnice kulture. Posjećeno 28. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>. Svod poznat kao "klaustarski" (''Manastir Tonozu'') izgrađen je od opeke povezane posebnom vodootpornom žbukom, kao i zidovi koji su debeli 3.,5 metarametra. Izvorno je na njezinom svodu postojao popločani krug koji je kasnije prekriven velikom stanogradnjom{{pojasniti|pojasniti}} koja je nastavljena tijekom [[Osmansko carstvo|Osmanskog razdoblja]]. Građani u njezinoj blizini su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njezinom svodu.

God. 1940. nekoliko građevina oko bazilike je nacionalizirano i općina je izgradila monumentalni ulaz u Cisternu bazilike. Također, od 1985.-88. provedeno je veliko čiščenječišćenje od mulja i prljave vode kada su se ukazale dvije velike glave [[Meduza]] koje su bile baze [[stup]]ova na sjeverozapadnoj strani. One su veličanstvene skulpture nepoznatog podrijela iz najranijeg razdoblja antičkog Konstantinopola.