Edsger Dijkstra: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
m paper = znanstveni rad, u ovom slučaju |
||
Redak 36:
Poznat je i po izrazito lošem mišljenju o [[GOTO]] naredbi u [[računalno programiranje|računalnom programiranju]], što je kulminiralo u članku iz [[1968]]. "[https://web.archive.org/web/20070703050443/http://www.acm.org/classics/oct95/ A Case against the GO TO Statement]" (EWD215), koji se smatra jednim od većih koraka ka naširokom odbacivanju [[GOTO]] naredbe i njenoj zamjeni [[kontrolne strukture|stukturiranim kontrolnim konstruktima]] kao što je [[while petlja]]. Ova se metodologija također zove [[skruktuirano programiranje]]. Slavni naslov ovog rada, "Go To Statement [[considered harmful|Considered Harmful]]", nije rad samog Dijkstre, već [[Niklaus Wirth|Niklausa Wirtha]], urednika časopisa [[Communications of the ACM]]. Dijkstra je poznat kao fan [[ALGOL|ALGOL-a 60]], te je usto i radio u timu koji je implementirao prvi [[jezični procesor]] za taj jezik. Dijkstra i Jaap Zonneveld, koji je također doprinio u jezičnom procesoru, su se dogovorili da se ne briju sve dok se projekt ne završi. Zonneveld je s vremenom obrijao bradu, dok je Dijkstra svoju zadržao sve do smrti.
Također je napisao dva važna
Od 1970-ih, Dijkstrino glavno zanimanje jest [[formalna verifikacija]]. Prevladavajuće mišljenje vremena je bilo da se prvo treba napisati program a tek potom pružiti [[matematički dokaz]] njegove [[ispravnost]]i. Dijkstra je prigovorio da su tako rezultirajući dokazi dugi i naporni, te da dokaz ne pruža nikakvi uvid u to kako je program razvijen. Alternativna metoda je ''[[izvođenje programa]]'', kako bi se "razvili dokaz i program istovremeno". Započne se sa matematičkom ''specifikacijom'' onoga što bi program trebao obavljati, te se potom primjenjuju matematičke transformacije nad specifikacijom sve dok ona nije pretvorena u izvodivi program. Za rezultirajući se program kaže da je ''ispravan po konstrukciji''. Većina Dijkstrinog kasnijeg rada je vezana za pospješavanje tog procesa zasnovanog na matematičkom argumentu. U intervjuu 2001. je izrazio želju za "elegancijom", pri čemu bi ispravni pristup bio mentalno obrađivanje misli, umjesto naknadnog rafiniranja sve dok nisu kompletne. Analogija se može izvesti sa skladateljskim pristupima [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]a i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]]a.
|