Edsger Dijkstra: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m paper = znanstveni rad, u ovom slučaju
Redak 36:
Poznat je i po izrazito lošem mišljenju o [[GOTO]] naredbi u [[računalno programiranje|računalnom programiranju]], što je kulminiralo u članku iz [[1968]]. "[https://web.archive.org/web/20070703050443/http://www.acm.org/classics/oct95/ A Case against the GO TO Statement]" (EWD215), koji se smatra jednim od većih koraka ka naširokom odbacivanju [[GOTO]] naredbe i njenoj zamjeni [[kontrolne strukture|stukturiranim kontrolnim konstruktima]] kao što je [[while petlja]]. Ova se metodologija također zove [[skruktuirano programiranje]]. Slavni naslov ovog rada, "Go To Statement [[considered harmful|Considered Harmful]]", nije rad samog Dijkstre, već [[Niklaus Wirth|Niklausa Wirtha]], urednika časopisa [[Communications of the ACM]]. Dijkstra je poznat kao fan [[ALGOL|ALGOL-a 60]], te je usto i radio u timu koji je implementirao prvi [[jezični procesor]] za taj jezik. Dijkstra i Jaap Zonneveld, koji je također doprinio u jezičnom procesoru, su se dogovorili da se ne briju sve dok se projekt ne završi. Zonneveld je s vremenom obrijao bradu, dok je Dijkstra svoju zadržao sve do smrti.
 
Također je napisao dva važna papiraznanstvena rad 1968. koja su posvećena strukturi multiprogramiranih sustava te kooperirajućim sekvencijalnim procesima.
 
Od 1970-ih, Dijkstrino glavno zanimanje jest [[formalna verifikacija]]. Prevladavajuće mišljenje vremena je bilo da se prvo treba napisati program a tek potom pružiti [[matematički dokaz]] njegove [[ispravnost]]i. Dijkstra je prigovorio da su tako rezultirajući dokazi dugi i naporni, te da dokaz ne pruža nikakvi uvid u to kako je program razvijen. Alternativna metoda je ''[[izvođenje programa]]'', kako bi se "razvili dokaz i program istovremeno". Započne se sa matematičkom ''specifikacijom'' onoga što bi program trebao obavljati, te se potom primjenjuju matematičke transformacije nad specifikacijom sve dok ona nije pretvorena u izvodivi program. Za rezultirajući se program kaže da je ''ispravan po konstrukciji''. Većina Dijkstrinog kasnijeg rada je vezana za pospješavanje tog procesa zasnovanog na matematičkom argumentu. U intervjuu 2001. je izrazio želju za "elegancijom", pri čemu bi ispravni pristup bio mentalno obrađivanje misli, umjesto naknadnog rafiniranja sve dok nisu kompletne. Analogija se može izvesti sa skladateljskim pristupima [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]a i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]]a.