Razlika između inačica stranice »Halštatska kultura«

Nema promjene veličine ,  prije 3 mjeseca
m
→‎Povijest: ispravak regionalizma u standardni oblik
m (→‎Povijest: ispravak regionalizma u standardni oblik)
[[Datoteka:Cratère de Vix 0023.jpg|mini|lijevo|<center>[[Vix]] [[krater]], brončana grčka vaza zapremine 1,100 litara - najveća ikada pronađena (Châtillon-sur-Seine, [[Burgundija]]).<center>]]
[[Datoteka:Linz Schlossmuseum - Hallstadt Gehängefibel 1.jpg|mini|150px|<center>Halštatska fibula, dvorac u [[Linz]]u, Austrija.]]
Keltsko željezno doba dijeli se na dvije faze koje nose imena nalazišta u [[Hallstatt]]u u [[Austrija|Austriji]] i [[La Tèna]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Tijekom ''halštatske faze'', u 1. tisućljeću pr. Kr., keltsko se područje veoma proširilo na račun susjeda, baš kada su germanska plemena preplavila ogromna područja zapadne Europe. Posebno su velika područja današnje Francuske pripojena svijetu keltskog jezika. U isto vrijeme počele su se zbivati velike promjene među Keltima zbog sve većeg doticaja s narodima mediteranskog kulturnog kruga, npr. preko grčke kolonije [[Marsej|Massilije]] koja je osnovana [[600. pr. Kr.]] Značenje trgovačkih odnosa Grka i njihovih barbarskih susjeda donekle dočaravaju nalazi iz veličanstvene grobnice neke keltske princeze u [[Vix]]u blizu grada Chatillon-sur-Senine s golemom ukrašenom brončanom zdjelom italske izradbe i drugim komadima uvezenog nakita. Ti prvi keltski aristokrati živjeli su u utvrdama na brdima kao što je [[Heuneburg]] na gornjem Dunavu, koje je, djelomično projektirao neki mediteranski graditelj, a članovi njihovih obitelji pokapali su se sa cijelim kolima da bi mogli sa sobom ponijeti svu svoju imovinu. Taj se običaj poštivaopoštovao u cijelom keltskom svijetu, od Vixa do [[Lovosice|Lovosica]] u [[Češka|Češkoj]].
 
==Bilješke==
58.723

uređivanja