Inačica od 17. ožujka 2021. u 17:56 uredi Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.332 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 17. ožujka 2021. u 17:57 uredi ukloni ovu izmjenu Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.332 edits ispravi.me (hašek) Novija izmjena →
Redak 1: '''Crnika''' je zaštićeni posebni rezervat geološko paleontološki na otoku [[Pag]]u. Nalazi se u blizini značajnog krajobraza i posebnog rezervata šumske vegetacije [[Dubrava – Hanzine]]. Na ovom su predjelu pronađene dvadeset milijuna godina stare [[miocen\|miocenske]] naslage. Plaža Crnika je također bogato paleontološko nalazište te je i ona predložena za zaštitu. Crnika je istraživana u nekoliko navrata. Prvi je put istraživana još u 19. stoljeću. Razlog istraživanja bilo je traženje pogodnih nalazišta za eksploataciju [[ugljen\|ugljena]]. Austrijski inženjeri naišli su na kopanju ugljena kod [[Kolan\|Kolana]] zanimljive [[fosil\|fosilne]] ostatke u ugljenu i u slojevima iznad i ispod njega. Pronašli su ostatke [[školjkaši\|školjkaša]], [[puževi\|puževa]], [[bilje\|bilja]], [[list\|listova]]. Austrijski [[paleontologija\|paleontolozi]] otkrili su značenje, ali nalazištu se nije dalje posvećivalo pažnju jer teren nije bio pogodna za eksploatiranje ugljena. Crnika je opet istraživana od 1988. do 1990. godine u okviru [[naftna geologija\|naftnogeoloških]] istraživanja. Hrvatski su geolozi pronađene fosile odnijeli u muzej. ~~Ustvdilo~~Ustvrdilo se da se radi o miocenskim naslagama. Geolozi su donijeli internu odluku o nastavku istraživanja a Crniku uvrstiti u projekt o istraživanju miocenskih naslaga općenito u Hrvatskoj. Istraživanja u svrhu zaštite konačno su započeta 2001. godine i pronađeni su brojni fosili iz razdoblja miocena, stari oko 18 milijuna godina. Procedura je nakon stručnog obrazloženja za zaštitu završena 2008. kad je dana stručna podloga za zaštitu. Redak 7: Geokemijski proces koji se događao na plaži u kojem su se stvarane naslage sadržavao je ljušturice školjaka i njihove kalupe. Od tih kongerija nastali su čitavi slojevi. Debljine su oko trideset centimetara. Nalazište ne završava Crnkom, nego se pruža prema kopnenom dijelu. Nalazi koji su najstariji u smjeru su Paga. Slojevi naslaga padaju prema sjeverozapadu. Crnika je važna jer samo na njoj ima tragova miocenske starosti. Prijelaz je između pradavnih jezera s kontinenta i prostora prema Apeninskom poluotoku. Pretpostavlja se da je prostor do do Dugog otoka u miocenu bio morski prostor, jedno drevno [[jezero]] koje je najvjerojatnije s morem bilo povezano rukavcima. Zbog toga se u njemu miješala morska i slatka voda. Nalazi ugljena potvrđuju tezu o bujnoj vegetaciji. Zbog [[močvara\|močvare]], stajaće vode koja je tu bila, bili su anoksični uvjeti. Pali biljni materijal sačuvao se, vremenom su ga prekrili drugi materijali kao [[lapor]] te se drvena masa pretvorila u ugljen. U miocenskim naslagama nađeni su tragovi [[vulkanski pepeo\|vulkanskog pepela]].

Zaštićeni geološko paleontološki rezervat Crnika: razlika između inačica