Željko Komšić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bude još dodavanja, izvori, zašto ga hrvati ne smatraju svojim predstavnikom (a da nisu kamenjar)... |
mNema sažetka uređivanja Oznaka: uklonjeno uređivanje |
||
Redak 10:
|položaj = 6. i 8. [[Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda|član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda]]
|mandat_start = 9. prosinca 2014.
|mandat_kraj = 6. studenog 2006.
|podpredsjednik = 17. studenog 2014.
Redak 47:
}}
'''
== Životopis ==
Rođen je u Sarajevu
<ref>https://m.novi.ba/clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako-izgleda?url=clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako-izgleda</ref> Mada je u ratu upoznao svoju buduću suprugu, Komšića je zadesila tragedija kada je izgubio svoju majku, Danicu, koju je ubio snajperist [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].<ref>https://depo.ba/clanak/181196/u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-otac-mu-je-hrvat-iz-kiseljaka-majka-srpkinja-iz-doboja-zena-bosnjakinja-iz-sarajeva</ref> Iako nikada nije dao službenu izjavu oko njezine smrti, vjeruje se da je baš zbog toga događaja doživotno izgubio povjerenje u srpske vlasti, uvidjevši da su iste ubijale ne samo Bošnjake, već svo življe koje je stanovalo u Sarajevu. Brojni Hrvati ga zbog njegova političkog djelovanja ne vole i ne podržavaju. Iz kruga od 20-ak kilometara u ovome kraju potječu tri linije Komšića koje međusobno nisu rodbinski povezane. Jedna je Željkova, iz Datića, druga je bivšega sarajevskog gradonačelnika [[Ivo Komšić|Ive Komšića]], iz Parževića i treća je iz Kiseljaka.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/jutarnji-u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-ma-nije-zeljko-dobar-za-nas-nije-nikako-u-kiseljaku-ga-preziru-a-cak-je-i-njegova-rodbina-rezervirana/7940926/ Jutarnji list] Mario Pušić: ''JUTARNJI U RODNOM MJESTU ŽELJKA KOMŠIĆA: 'MA NIJE ŽELJKO DOBAR ZA NAS, NIJE NIKAKO...' U Kiseljaku ga preziru, a čak je i njegova rodbina rezervirana '', 15. listopada 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>
Željko Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika (LL.B.). Komšić je bio polaznik selektivnog programa ''School of Foreign Service'' na [[Sveučilište Georgetown|Sveučilištu Georgetown]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]].
=== Treći put član Predsjedništva na mjestu predstavnika iz reda hrvatskog naroda ===
▲Željko Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika (LL.B.). Komšić je bio polaznik selektivnog programa ''School of Foreign Service'' na [[Sveučilište Georgetown|Sveučilištu Georgetown]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. Većinu života je proveo u Sarajevu, osim kad je bio diplomat. Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. Politički se aktivirao u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) te postao zamjenik gradonačelnika. 2000. godine je izabran za načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a 2001. godine postao je prvi veleposlanik BiH u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]], za vladavine Alijanse za promjene imenovan je za prvog veleposlanika BiH u Beogradu. Na lokalnim izborima 2004. godine izravnim glasovanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a na toj funkciji je ostao do listopadskih izbora 2006. kada je izabran za člana Predsjedništva BiH. <ref name="Jazvić">[https://www.vecernji.hr/vijesti/zeljko-komsic-zlatni-ljiljan-bez-hrvatske-putovnice-824203 Večernji list] Dejan Jazvić: ''Željko Komšić: 'Zlatni ljiljan' bez hrvatske putovnice'', 6. listopada 2006. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>[[Datoteka:Komshich_muslim_percentage.png|mini|250px|right|Postotak birača za Komšića među muslimanskim/bošnjačkim glasačima, Komšić je osvojio 1/3 njihovih glasova.]]
[[Datoteka:Glasovi_za_kandidate_za_hrvatskog_člana_Predsjedništva_BiH%2C_2018_i_zabrana_dolaska_Komšiću_nakon_toga.png|mini|250px|right|Prikaz općina u federaciji po glasovima za hrvatskog člana predsjedništva i područja koja su zabranila Komšiću posjetu.]]
[[Datoteka:Komshich_muslim_percentage.png|mini|250px|right|Postotak birača za Komšića među muslimanskim/bošnjačkim glasačima, Komšić je osvojio 1/3 njihovih glasova.]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018_by_name.png|mini|250px|right|Općine gdje je Komšić osvojio većinu glasova, izabran je većinom glasača Sarajeva, Bihaća i Goražda]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018.png|mini|250px|right|Omjer glasača za hrvatskog i bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu, da je izabran po etničkom načelu, Sarajevo, Bihać i Goražde bi morali imati hrvatsku većinu.]]
Dva člana [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] - bošnjački i hrvatski - biraju se na području [[FBiH]]. Svaki birač glasa ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana predsjedništva jer se prema zakonu iz Federacije biraju dva predsjednika gdje birač sam odlučuje hoće li birati hrvatskog ili bošnjačkog člana predsjedništva. Komšić je svaki mandat dobio glasovima Bošnjaka što je izazvalo osude hrvatskih političara i građana. Jezik kojim govori najradije naziva bosanskim.<ref name="Jazvić"/><ref>[https://priznajem.hr/novosti/herceg_bosna/evo-gdje-je-sve-pobjedio-komsoglu-prvi-izbor-bosnjaka/70535/ Priznajem.hr] Uredništvo: ''EVO GDJE JE SVE POBJEDIO Komšoglu prvi izbor Bošnjaka'', 12. listopada 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref> ▼
▲Dva člana [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] - bošnjački i hrvatski - biraju se na području [[FBiH]]. Svaki birač glasa ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana predsjedništva jer
Predsjednik Federacije BiH [[Marinko Čavara]] izjavio je da izborom Komšića bošnjačka elita ispunja svoje ciljeve.{{Nedostaje izvor}} Izbor Komšića nije radi toga da se on izabere nego da Hrvati ne izaberu svoje predstavnike, što je cilj koji od BIH kojim se želi napraviti država jednoga naroda - bošnjačko-muslimanskoga.{{Nedostaje izvor}} Već u kampanji Komšić je najavio zatvaranje ureda hrvatskog člana državnog vrha u Mostaru što ga je tamo tijekom svog mandata otvorio Dragan Čović. Krajem prosinca 2008. sproveo je čistku bh. diplomata Hrvata, premda je najveći broj veleposlanika Hrvata tijekom iste godine predao je vjerodajnice za nove diplomatske misije i njihovo povlačenje izazvalo je veliki broj komentara i osuda. Nanio je Komšić međunarodnu bruku Bosni i Hercegovini, postupivši kao neke diktatorske zemlje Trećeg svijeta, smjenom dvije trećine najviših diplomatskih predstavnika.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/komsic-provodi-cistku-diplomata-hrvata-smijenjena-veleposlanica-valentina-marincic-kaze-da-sramoti-bih---543308.html Dnevnik.hr] V.P.: ''Komšić provodi čistku diplomata Hrvata: Smijenjena veleposlanica kaže da sramoti BiH'' , 22. prosinca. 2018.(pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref><ref>[http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2018/12/18/komsic-smijenio-sve-hrvatske-veleposlanike-hdz-ovo-je-izraz-politickog-revansizma-i-nepoznavanja-diplomatske-prakse/ Hrvatsko nebo] hms/hrvasko nebo: ''KOMŠIĆ SMIJENIO SVE HRVATSKE VELEPOSLANIKE/ HDZ: Ovo je izraz političkog revanšizma i nepoznavanja diplomatske prakse'', 18. prosinca 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2109.)</ref>
Protivi se da Hrvatska izgradi [[Pelješki most]]. Na bošnjačko dirigirano i ciljano izabiranje Komšića kojim je nametnut Hrvatima za nelegitimnog predstavnika reagirali su iz ureda hrvatske predsjednice, hrvatskog premijera i Hrvatskog sabora, kao i mnogi sadašnji i bivši hrvatski visoki dužnosnici. Hrvatske općine i pet hrvatskih županija u BiH reagirale su brzo nakon izbora proglasivši ga [[nepoželjna osoba|nepoželjnom osobom]]. Pokrenuta je akcija #SejdoKomšić, kojom se upozorava na gaženje izborne volje Hrvata u Bosni i Hercegovini, s obzirom na treće nametanje Komšića Hrvatima u BiH. Kod Hrvata je Čović dobijao preko 90% te prije svega time nije predsjednik Hrvata i da nema ni legitimitet hrvatskog naroda u BiH, kao ni legalitet. Aktivisti pokreta #SejdoKomsic, prema najavama, svakog 7. u mjesecu obilježavat će nametanje Komšića za predstavnika Hrvata, pa su u brojnim gradovima diljem BiH osvanuli plakati i različite političke poruke kako Željko Komšić predstavlja simbol institucionalnog, zakonskog i političkog nasilja nad Hrvatima u BiH.<ref>[https://kamenjar.com/u-bih-se-siri-pokret-protiv-komsica/ Kamenjar.com] ''U BiH se širi pokret protiv Komšića'', 7. siječnja 2019. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>
Svoj je ured po dolasku na vlast uresio slikom Josipa Broza Tita, odgovornog za etničko čišćenje BiH od Hrvata u Drugome svjetskom ratu i poslijeratnoj Jugoslavije. Reakcije Hrvata dolaze iz cijelog političkog spektra. [[Miljenko Jergović]] ocijenio je povodom obilježavanja Dana državnosti da su bošnjački nacionalisti vjerske ili [[građanizacija BiH |građanske]] inspiracije, izborom Komšića odlučili likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod u BiH i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija. Slijedeći logiku već prije uspostavljenoj u Republici Srpskoj, bošnjački nacionalisti porekli da je Federacija Bosne i Hercegovine i srpska, i hrvatska, nego je bošnjačka i bosanska, tobož građanska, pa još ostavljena Recepu Erdoganu u amanet. I tako je započela likvidacija Hrvata iz Bosne i Hercegovine, njihovo pretvaranje u obespravljenu manjinu s obećanim pravima kakva su manjine imale u sultanskoj Turskoj.
Većina Komšićevih birača bila je "građanske ispiracije" i komšiluk je zamijenjen komšićilukom.<ref>[https://kamenjar.com/i-jergovic-protiv-komsica-komsiluk-je-zamijenjen-komsicilukom/ Kamenjar.com] ''I Jergović protiv Komšića: Komšiluk je zamijenjen komšićlukom'', 26. studenoga 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref> Ugledni hrvatski odvjetnik [[Luka Mišetić]] složio se s ocjenom premijera Plenkovića, rekavši da je apsolutno u pravu kada je istaknuo da Komšićev izbor krši duh Daytona, koji se temelji se na načelu da sva tri naroda imaju zajamčena i jednaka kolektivna i individualna prava. Nijedna se skupina ne treba bojati da će postati manjina. Tvorci Daytonskog sporazuma nikad nisu zamišljali da će jedan konstitutivni narod izabrati predstavnike drugih konstitutivnih naroda i takva praksa je izvan obujma dobre političke prakse u složenoj državi. Bošnjačke stranke su bojkotirale provedbu odluke Ustavnoga suda BiH te je ta institucija zapravo dala za pravo HDZ-u BiH i hrvatskim strankama za njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona, a na kojega su bošnjačke stranke uložile vitalni interes. HDZ-ov prijedlog usvojilo je Ustavnopravno povjerenstvo Doma naroda BiH i Ustavni sud smatrao je to ustavnim.
Za Komšića Hrvati gotovo uopće nisu glasovali osim ako su pogreškom zaokružili susjedno ime na listiću ili Hrvati jugoslavensko-bošnjačke provenijencije. Legitimni hrvatski predstavnik je Dragan Čović koji je osvojio 80% potpore Hrvata, oko 48% glasova u zapadnoj Hercegovini i 52% izvan nje. Za HDZ BiH je, pak, u središnjoj Bosni odnos glasovanja Hrvata prema ovoj i drugim strankama 88:12, u Posavskoj županiji omjer glasova HDZ-a i ostalih hrvatskih stranaka bio je 71:29, a u Zenici taj je omjer bio 92:8.<ref>[https://kamenjar.com/luka-misetic-plenkovic-je-apsolutno-u-pravu-kada-je-istaknuo-da-komsicev-izbor-krsi-duh-daytona/ Kamenjar.com] ''Luka Mišetić: Plenković je apsolutno u pravu kada je istaknuo da Komšićev izbor krši duh Daytona'', 28. listopada 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>
===Demokratska fronta ===
Osnivač je i trenutačni predsjednik stranke unitarističke stranke "Demokratska fronta -
== Izvori ==
| |||