Wikipedija:Nepristrano gledište: razlika između inačica

Sav enciklopedijski sadržaj na [[Wikipedija|Wikipediji]] mora biti napisan iz '''neutralnenepristranog točkeili neutralnog gledišta (WP:NG)'''. Pod tim se misli na prenošenje svih značajnih gledišta, koja su dostupna u [[Wikipedija:Provjerljivost|vjerodostojnim i objavljenim izvorima]], na nepristran i proporcionalan način, te koliko je god to moguće, bez pristranosti urednika. WP:NGOvo je temeljni princip Wikipedije i drugih projekata [[Zaklada Wikimedija|WikimedijeZaklade Wikimedija]].

<!-- previše je okvira ovdje gore, podebljan tekst je već dovoljno uočljiv <div style="margin: 1em 0em 3em 0em; border: 1px solid #696; background-color: #efe; border-radius: 0.4em; padding: 0.4em; overflow:hidden;">-->

Neutralno gledište (WP:NG) je '''jedno od tri ključna pravila''' vezanih za sadržaj koje, zajedno sa pravilima [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|Bez vlastitog istraživanja]] (WP:BVI) i [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]] (WP:PPRO), određuje vrstu i kvalitetu materijalasadržaja koji su prihvatljivi u člancima na Wikipediji. Zbog toga što '''ova pravila funkcioniraju kao jedna cjelina,''' tako što se međusobno nadovezuju i nadopunjavaju, '''ne smiju se nikad interpretirati odvojeno,''' a uređivači bi se trebali detaljno upoznati sa sva tri pravila prije nego što krenu uređivati članke.

<!--</div>-->

== Pojašnjenje neutralne točkenepristranog gledišta ==

Pod dostizanjem onog što zajednica na Wikipediji smatra ''neutralnim'' misli se na pažljivo i promišljeno analiziranje mnoštva vjerodostojnih izvora, a zatim i na pokušaj prenošenja sadržaja tih izvora čitatelju na način koji je nepristran, proporcionalan, i koliko je god je to moguće, lišen uredničkih predrasuda. '''Cilj Wikipedije je da opisuje sporove, a ne da se u njih uključuje.''' Uređivači bi trebali, iako je prirodno da imaju vlastita gledišta, težiti tome da u dobroj vjeri prenesu potpunu informaciju o temi koju obrađuju, a ne tome da promiču jedno gledište na štetu ostalih. Izraz "neutralnost gledišta" sam po sebi ne znači isključivanje bilo čijih gledišta, nego znači uključivanje svih provjerljivih gledišta koja imaju [[Suradnik:Imbehind/Nepristrano gledište#Opravdana i neopravdana težina|dovoljnu težinu]] da bi bila prikazana. Slijedite sljedeće principe kako bi dostigli stupanj neutralnosti prikladan za jednu enciklopediju:

* {{boja|#f7e4e4orange|'''''Pravilo'''''|redwhite}} '''Izbjegavajte iznositi [[Sud (logika)|mišljenja]] kao da su [[Činjenica|činjenice]]'''. Obično,Članci članciobično sadržavaju informacije o značajnim gledištima koja su iznesena o temi koja se obrađuje. Međutim, ta gledišta čitatelju ne smiju biti iznesena u obliku istinitih tvrdnji koje iznosi sama Wikipedija. Umjesto toga, svako takvo pojedino gledište, stajalište ili mišljenje bi trebalo u tekstu biti pripisano točno određenom izvoru ili, tamo gdje je to opravdano, izneseno kao opće ili rasprostranjeno gledište i slično. Na primjer, u članku ne smije stajati "genocidubijanje životinja radi prehrane je zločin", ali može biti navedeno kako je "genocidHrvoje odH. straneprehranu Hrvojamesom Horvatasmatra opisan kao zločinzločinom" ili "genocidsve seviše odljudi velikeubijanje većineživotinja ljudiradi prehrane smatra zločinom".

* {{boja|#f7e4e4orange|'''''Pravilo'''''|redwhite}} '''Izbjegavajte iznositi ozbiljno osporavane tvrdnje kao činjenice'''. Ukoliko različiti vjerodostojni izvori donose proturječne tvrdnje o nekoj materiji, odnosite se prema takvim tvrdnjama kao prema mišljenjima, a ne kao prema činjenicama -– nikad ih ne prenosite izravno, kao da su činjenice, već ih jasno pripišite izvoru.

U nekim slučajevima i sam izbor naziva teme ili članka može stvarati utisak uređivačke pristranosti. Iako preferiramo neutralne nazive, oni moraju biti uravnoteženi u smislu jasnoće. Ako je naziv u širokoj upotrebi odu stranevjerodostojnim vjerodostojnih izvoraizvorima (posebno odonim stranepisanim onih pisanih Hrvatskimhrvatskim jezikom) pa je zbog toga izgledno da će čitatelji naziv bitilagano prepoznatprepoznati, od strane čitatelja,on smije biti korišten iako ga neki mogu smatrati pristranim. Na primjer, široko korišteni izrazi "[[Jack Trbosjek|Jack trbosjek]]" ili "[[Pokolj u Škabrnji]]" su legitimni nazivi za teme kojima se bave, iako možda izgleda da sadržavaju vrijednosne sudove. Najbolji naziv za neku temu ovisi o kontekstu u kojem se spominje. Može biti prikladno i spominjanje alternativnih naziva kao i pojašnjavanje kontroverzi oko njihovog korištenja, pogotovo ako je tema koju opisuju glavna tema o kojoj se govori.

Gornji savjet se posebno odnosi na naslove članaka. Iako mnogi nazivi mogu biti u širokoj upotrebi, samo jedan naziv bi trebao biti izabran za naslov članka, usklađen sas pravilom [[Wikipedija:Imena članaka|WP:Imena članaka]] (i povezanimdrugim sličnim smjernicama kao npr. [[Wikipedija:Zemljopisni nazivi]]). Nazivi članka koji kombiniraju alternativne nazive se ne preporučuju. Na primjer, nazive poput "Kaštela / Grad Kaštela", "Aluminij / Aluminijum" ili "Koncentracijski logor Jasenovac / Sabirni logor Jasenovac" trebali bi izbjegavati. Umjesto njihovog isticanja u nazivu, alternativne nazive trebalo bi primjereno obraditi u samom članku i pobrinuti se da postoje potrebna [[Wikipedija:Preusmjeravanje|preusmjeravanja]].

Nazivi nekih članka su opisni, umjesto da sadržavaju ime pojma kojegkoji članak obrađuje. Opisni nazivi bi trebali biti sročeni neutralno, tako da se izbjegne sugeriranje stajališta ni ''za'' niili ''protiv'' teme članka. Također u naslovu treba izbjegavati organičavanje sadržaja članka na gledište samo jedne strane (na primjer, članak s naslovom "Kritike pojave X" bi bilo bolje nazvati "Društvene reakcije na pojavu X"). Neutralni nazivi potiču izlaganje više gledišta kao i odgovorno pisanje članaka.

Neutralnost zahtijeva da svaki članak ili druga stranica u glavnom imenskom prostoru (GIP) nepristrano izloži sva značajna gledišta koja su objavljena od strane [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnih izvora]] srazmjerno značaju kojeg svako pojedino gledište ima u objavljenim, vjerodostojnim izvorima. '''Relativni značaj kojeg neko gledište ima među uređivačima na Wikipediji ili u široj javnosti nije relevantno i ne bi se trebalo uzimati u obzir.''' Davanje opravdane i izbjegavanje davanja neopravdane težine nekom gledištu ili stavu znači da uređivač u članku manjinskim gledištima ili stavovima ne bi trebao davati jednaki prostor ili napraviti jednako detaljan opis kao što ga trebaju imati široko prihvaćena gledišta ili stavovi. U pravilu, stavovi i gledišta ekstremnih ili beznačajnih manjina uopće se ne bi trebali uključivati u članak, osim možda kroz poveznicu u odlomku "Vidi još" koja vodi na zasebni članak o takvim specifičnim gledištima. Na primjer, članak o planetiplanetu [[Zemlja|Zemlji]] nigdje ne spominje podršku dijela javnosti koju u zadnje vrijeme ima koncept [[Ravna Zemlja|ravne Zemlje]], pogled kojegkoji zastupa upečatljiva, (ali i dalje beznačajna) manjina. Kad bi takav sadržaj uključili u glavni članak o Zemlji, to bi takvim rubnim teorijama dalo neopravdanu težinu.

Neopravdanu težinu nekom gledištu se može pridodati na razne načine. Neki (ali ne i svi) od poznatih načina su: (1) dubina detalja, (2) količina teksta, (3) istaknuti položaj, (4) nadopisivanje sadržaja na postojeći sadržaj značajnih gledišta i (5) korištenje fotografija i ilustracija. U člancima koji se zasebno bave manjinskim gledištima takva gledišta i stavovi smiju dobiti više pažnje i prostora. Međutim, čak i na takvim stranicama mora postojati prikladna referenca i poveznica na gledište koje je široko prihvaćeno, gdje god je to svrsishodno, a takvi članci ne smiju prezentirati sadržaj isključivo iz perspektive manjinskog gledišta. Izričito treba voditi računa o tome da je uvijek kristalno jasno koji točno dijelovi teksta opisuju manjinsko gledište. Dodatno, u takvim člancima potrebno je izložiti i većinsko gledište i to u mjeri dovoljnoj kako bi čitatelj mogao razumjeti u čemu se manjinsko gledište razlikuje od većinskog, a sve kontroverze koje se tiču detalja manjinskog gledišta moraju biti jasno naznačene i objašnjene. Koliko je točno detalja potrebno ovisi o samoj materiji. Na primjer, članak koji donosi povijesni pregled značenja nekog gledišta, kao što je ono o ravnoj Zemlji, ali koje za razliku od onog o ravnoj Zemlji nema suvremenih zagovornika (uopće ili značajno), smije samo u kratkim crtama spomenuti moderna stajališta pa onda nastaviti sa iznošenjem detaljnog povijesnog pregleda razvoja takve jedne ideje te na taj način neutralno prikazati povijest odavno diskreditiranog gledišta. Neka druga manjinska gledišta mogu zahtijevati puno opširniji opis većinskog gledišta kako bi izbjegli navođenje čitatelja na pogrešno mišljenje. Pogledajte [[Wikipedija:Rubne teorije|smjernicu koja govori o rubnim teorijama]].

Wikipedija čitateljima ne bi trebala predstavljati sporove na način da je gledište kojegkoje zastupa manjina jednako važno kao većinsko gledište. Gledišta koja zastupa beznačajna manjina ne treba uključivati u članak, osim ako su takva gledišta tema članka, (kao u slučajuprimjeru članka o ravnozemljašima). Davanje neopravdane težine gledištu značajne manjine, kao i uopće uključivanje u članak gledišta beznačajne manjine, može navoditi čitatelja na krive zaključke o značaju i razmjerima spora između većinskog i manjinskih gledišta. Cilj Wikipedije je predstavljanje sukobljenih mišljenja i stavova na način koji je srazmjeran njihovoj zastupljenosti u vjerodostojnim izvorima. To se ne odnosi samo na tekst članka, nego i na fotografije, ilustracije, wiki poveznice, vanjske poveznice, kategorije kao i na sve ostale materijale.

KakoOvako to navodi našosnivač suosnivačWikipedije [[Jimmy Wales|Jimbo Wales]] u [http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2003-September/006715.html poruci na cirkularnom pismu na WikiEN-I iz rujna 2003.]:

Wikipedijski članci o umjetnosti i drugim kreativnim temama (npr. o glazbenicima, glumcima, knjigama i sl.) imaju tendenciju da u iznošenju svakojakih gledišta prevrše svaku dobru mjeru. To ne priliči jednoj enciklopediji. Estetska stajališta su raznolika i subjektivna -– ne moramo se svi slagati oko toga tko je najbolji sopran na svijetu. Međutim, primjereno je zabilježiti u članku kako je neki umjetnik primljen od strane istaknutih stručnjaka, kritičara i publike. Na primjer, članak o [[Miroslav Krleža|Krleži]] bi svakako trebao naglasiti da se Krležu smatra jednim od najvećih pisaca koji su pisali Hrvatskim jezikom. Općenitije rečeno, ponekad je dozvoljeno i primjereno u članku zabilježiti i istaknuti reputaciju (ili ozloglašenost) osobe o kojoj članak piše u slučaju da je takva reputacija široko rasprostranjena i informativna za čitatelja. Članci o stvaralačkim ili umjetničkim djelima bi trebali donositi širi pregled najčešćih umjetničkih kritika ili tumačenja, po mogućnosti koristeći citate stručnjaka koji takve kritike i tumačenja iznose. [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljive]] kritike od strane stručne publike i javnosti čitatelju daju koristan kontekst za sagledavanje umjetničkih djela.

* [[Wikipedija:ProvjerljivostPet stupova Wikipedije]]

* [[Wikipedija:VjerodostojniPravila izvoriWikipedije]]