Psihologija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 118:
'''Kognitivizam''' je odgovor na izrazitu usmjerenost biheviorizma na ponašanje i istovremeno ignoriranje mentalnih procesa. U ovom pristupu se osim veze između podražaja i ponašanja, naglašava obrada informacija, tj. kognicija. U Europi su Wundtov strukturalizam i gestalt teorija već bili usmjereni na mentalne procese, te je stoga prijelaz na kognitivizam bio lakši,<ref name=hist>[https://opentext.wsu.edu/psych105nusbaum/chapter/history-of-psychology/ History of Pychology]Pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref> ali u SAD-u je utjecaj biheviorizma bio značajan i tek je ključno istraživanje [[Edward C. Tolman|Edward C. Tolmana]], tijekom 1930.-ih i 40.-ih godina, pokrenulo taj prijelaz. Tolman je dokazao da štakori mogu naučiti put kroz kompliciran labirint bez potrebe da inicijalno dobiju hranu kao nagradu na kraju. Ovime je dokazan mentalni proces latentnog učenja, odnosno stvaranje kognitivne prostorne mape u pamćenju štakora.<ref>[https://www.simplypsychology.org/tolman.html Tolman - Latent Learning]Pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref>
U SAD-u se, 1930.-ih i 40.-ih godina, također razvija '''humanizam''', uglavnom na polju kliničke psihologije. On je bio odgovor na pesimističan pogled koji je na ljudsku vrstu imala Freudova psihoanaliza i redukcionizam kojeg je iskazivala bihevioristička psihologija. U radovima [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i [[Carl Rogers|Carla Rogersa]] naglašava se slobodna volja, izbor, usmjerenost ponašanja, samopoštovanje, itd. Oni smatraju da je ljudsko djelovanje više od jednostavnog reagiranja na podražaje ili robovanja nesvjesnom, te da ima cilj koji svatko za sebe može odabrati. Jedna popularna, iako istraživanjima slabo potvrđena, hipoteza koju promovira Maslow je tzv. [[Maslowljeva teorija hijerarhija potreba|hijerarhija potreba]]
Zbog izrazitog utjecaja američke i europskih kultura na razvoj psihologije, sustavno je došlo do određenih grešaka u pristupu ljudskom ponašanju, zbog čega se neke od psiholoških teorija ne mogu primjeniti na sve ljude. Noviji pristupi (od 1990.-ih) pokušavaju to ispraviti, te je kulturalni utjecaj na ponašanje sve češća varijabla u istraživanjima, od jednostavnih reakcija do crta ličnosti. Ovaj pristup nazivamo '''multikulturalna psihologija''' i komplementaran je s prethodnima, tj. pokušava postojeća znanja proširiti i prilagoditi na što je moguće veću populaciju ljudi.<ref name=hist>[https://opentext.wsu.edu/psych105nusbaum/chapter/history-of-psychology/ History of Pychology]Pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref>
| |||