Inačica od 19. ožujka 2021. u 00:25 uredi Marijan (razgovor \| doprinosi) 712 edits →‎Bizantsko razdoblje Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 19. ožujka 2021. u 00:30 uredi ukloni ovu izmjenu Marijan (razgovor \| doprinosi) 712 edits →‎2. svjetski rat: Izvor (inače upitan) ne potkrepljuje drugi dio tvrdnje. Hrvatska se državnost nikad do 1945. nije protezala na Istru. Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 68: Nakon kapitulacije Italije, [[1943.]] godine, dolazi do sveopćega narodnog ustanka u Istri. Protjerana je [[fašisti\|fašistička]] vlast, a NOO Istre donosi proglas o oslobođenju Istre i njezinu pripojenju [[SRH\|federalnoj Hrvatskoj]] u [[SFRJ\|novoj Jugoslaviji]]. Uskoro cjelokupno područje okupiraju [[Nijemci]], a [[NDH]] proglašava formalno pripojenje Istre, iako razgraničenje s [[Mussolini]]jevom [[Talijanska Socijalna Republika\|Talijanskom Socijalnom Republikom]] nikad nije uređeno. Poslije pada Mussolinija, Hrvati u Istri sastavili su i potpisali [[Proglas Hrvatskoga istarskog sabora]]. Uz pomoć svećenika dokument je poslan u Rim, Vatikan, pa sve do [[Krunoslav Draganović\|Krunoslava Draganovića]]. Proglas je bio upućen i [[Juraj Krnjević\|Jurju Krnjeviću]] u London. U proglasu su Hrvati iz Istre javili da je Istra hrvatska i neka Krnjević učini što može, da Istra ne bi doživjela jugoslavensku komunističku okupaciju poslije sloma talijanskog fašizma.<ref name="Glasnik18-16">[http://documents.tips/documents/glasnik-br-18.html Documents.tips] Antun Kunek: ''Monsinjor Krunoslav Draganović'', [[Glasnik hrvatskog uljudbenog pokreta]], Zagreb, 12. srpnja 2008., Godina I. -br. 18. - stranica 16-17 (pristupljeno 22. srpnja 2017.)</ref> U sklopu završnih [[NOVJ\|partizanskih]] operacija za oslobođenje cjelokupnoga [[Južni Slaveni\|južnoslavenskog]] prostora oslobođena je i Istra, 9. svibnja [[1945.]] godine. Ubrzo američke i britanske snage također ulaze u Istru. Osim partizanskih postrojbi koje su tijekom rata pružale oružani otpor talijanskoj fašističkoj vlasti i u konačnici vojno oslobodile Istru, veliku zaslugu u očuvanju hrvatskog identiteta Istre i Kvarnerskih otoka u uvjetima [[talijanizacija\|talijanizacije]] imali su i hrvatski katolički svećenici. Posebnu zaslugu ima velečasni [[Božo Milanović]], koji je prije prihvaćanja sporazuma u Parizu 1948. priložio nepobitan dokaz, etničku kartu, prema kojoj su Hrvati bili većina na tom ~~inače povijesnom hrvatskom~~ području <ref>http://www.hkz-kkv.ch/jasenovacki_mit_pripreme_za_novi_rat.php [[Davor Domazet-Lošo]] </ref>. == Nakon 2. svjetskog rata ==

Povijest Istre: razlika između inačica