|
== Etnografija ==
Tupi-Kawahíbi su tipični stanovnici [[kišna šuma|kišne šume]] podijeljewni na niz manjih skupina koje se bave lovom i sakupljanjem. Odjeća Tupi-Kawahiba je oskudna, kod muškaraca se sastoji od konuičnekonične navlake za ud, jednostavnijim, nego što je dekorirani [[ba]] [[Orarimugudoge]] Indijanaca iz područja [[Pantanal]]a. -Kod žena se javlja pamučna pregača i jako stegnute vrpce oko [[podlaktica]] i nožnih listova, ogrlceogrlice od zubijuzubi tapira[[tapir]]a ili pločice od srndačewvih[[srndać]]evih kostiju. Obraze tetoviraju sokom od genipea[[genipe]]a, od ušne šupljine do spoja usnica, naglašena sa četiri vodoravne linije, jedna iznad druge, svaka odozdo urešena resicom od malih lukova. Kosu žene uglavnom nose kratku, začešljanu gustim češljom od drvenih štapića, povezanih pamučnim koncem.
'''O kućama'''
Tupi-Kawahibe otkriva istraživač i geograf, brazilac [[Cândido Mariano da Silva Rondon]] rođen (1865 - 1958) u [[Mato Grosso|Mato Grossu]]. Rondon pacifizira cijeli niz plemena, od kojih su najpoznatiji [[Bororo]], [[Parnawát]], [[Urumi]], [[Arikén]], [[Rama-Rama]], [[Urubu]], Parintintim[[Parintintin]], [[Xavante]] i drugi. Rondon na Igarape do Leitâo (potok prasečegprasećeg mlijeka), otkriva skupinu Takwatip ('one od bambusa'), čiji je poglavica bio ''Abaitara'', i još nekoliko skupina. Ove skupine Kawahiba općenito žive u jednom selu i imaju granicama određena lovišta koja se ljubomorno čuvaju. [[Kuća|Kuće]] su im u vrijeme dolaska Rondona već bile kvadratnog oblika, sa visokim krovom na dva nagiba. U unutrašnjosti su jedini namještaj viseći ležaji ( [[hamak]]), izrađeni od [[pamuk|pamučne]] pređe. posuđe se sastoji od zemljanih lonaca i tikava, nadalje drvene stupe, strugače za manioku i zdjela za sušenje kukuruzne i maniokove jezgre, vretena, pletena sita.
Luk je dug otprilike 1,70 m., a strrelicastrelica ima nekoliko tipova:
strelice za [[lov]] sa kopljastim vršcima od bambusa[[bambus]]a; drugi tip je za [[rat]], sa zupčastim vrškom poput pile i za ribolov sa više vršaka.
Od glazbenih instrumenata Tupi-Kawahibi su poznavali (Lévi-Strauss) [[panova frula|panovu frulu]] sa trinaest cijevi i flažolete[[flažolet]]e sa četiri rupe.
'''O imenima -Indijanci [[Mialat]] i [[Takwatip]]'''
Tupi-Kawahibi pokazuju svoje srodstvo sa starim Tupijima[[Tupi]]jima i u mnogim običajima, kao i u materijalnoj kulturi. Putnici koji su u 16. stoljeću susretali Tupije govore o običajima da ime nije tajno, kao što ga pred nepoznatima sakrivaju [[Nambikwara]] Indijanci. Stari Tupi su zato mijenjali svoje svaki puta kada bi ubili neprijatelja. Isto kod Tupi-Kawahiba nalazi i Lévi-Strauss, koji spominje izvjesnog Tupi-kawahibaKawahiba pod imenom ''Karamua'', koji se zove i ''Janaku'', razlog promijene imena je što je ubio neprijatelja. Ime se mijenja i kod prijelaza iz uzrasta u uzrast, tako iz djetinjeg doba u dječačko, paiz dječačkog u zrelo doba. Skupine Tupi-Kawahiba svoja imena, izvode iz jednog korijena, poželjno je da taj naziv može donesti sreću. Lévi-Strauss ovdje osobna imena izučava na Mialat Indijancima, 'onima od vepra', koji su se ženiiženili sa paranawatimaParanawatima i Takwatipima, i pripadnicima još nekih drugih skupina. Kod Indijanaca [[Takwatip]] ime se izvodilo iz [[eponim]]a: ''Takwame'', ''Takwarume'', ''Takwari'', ''Walera'' i ''Karamua''.
Žene svoja imena dobivaju po pticama, ribama i voću, ako je njezin muž ubio nekog protivnika, onda i ona zajedno sa njime mora promijeniti svoje ime.
'''Mnogoženstvo'''
Tupi-Kawahibi su poligamni, a najviše prava na žene u skupini uzima si poglavica, koji ima po nekoliko žena.
'''Duhan i piće [[kaui]]'''
Svoje srodstvo sa starim Tupijima Tupi-Kawahibi pokazuju i u običaju iradeizrade nekog pića što se proizvodi od [[chicha|chiche]] kukuruza, koje nastaje fermentacijom kukuruza[[kukuruz]]a kojeg žene žvaču i pljuvajupljuju u posebne posude. [[Fermentacija|Fermentaciju]] je izazivala slina žene. ovo piće Tupi su nazivali [[cahuin]], a Tupi-Kawahibi ga nazivaju kaui. Kod starih Tupija, pišu putnici iz 16. stoljeća, posude za držanje cahuina bile su visoke poput čovjeka. Indijanci se koriste svakom prilikom da bi se počastili kauijem, a sanjom se ponudi i gost.
[[Duhan]] jewje u većini slučajeva kod Indijanaca jedna od najpoštovanijih kultura i svetih biljaka. Kod sjevernoameričkih [[Takelma]] iz [[Oregon]]a, [[duhan]] je jedina biljka koju su uzgojili. kod Indijanaca [[Northern Arapaho]], kaže John G. Carter, [[Flat Pipe]] u religiji zauzima mjesto čak iznad [[Sunce|Sunca]]. Ipak ima iznimaka i kod Indijanaca, Tupi-Kawahibi se veoma rasrde kada ugledaju pušače i otimaju im cigarete iz ustiju i gaze ih, nazivajući ga pogrdnim imenima (''ianeapit''). Oni i Parintintini [[Parintintin]]i, drugo pleme nastalo raspadom starih [[Cabahiba]], duhan niti uzgajaju, niti ga troše. Naziv za njega imaju, a to je ''tabak'', ista riječ koju su koristili [[Indijanci]] na Antilima[[Antili]]ma, i koji je možda porijeklom iz karipskog jezika, i koji se očuvao u nekim indoeuropskim nazivima.
'''[[Nim]]'''
Kuklturne veze sa starim Tupijima kod Tupi-Kawahiba nalazimo i u još jednoj napravi poznatoj kao [[nim]]. Nim je naprava izrađena od zašiljenog bambusa zabijenog u zemlju i zamaskiranog listom, koje se postavljaju po skrivenim indijanskim stazama koje vode u selo, kako bi na njega nagazila noga neželjenog gosta, odnosno neprijatelja. Tod Tupi-Kawahiba, ova primitivna ali opasna indijanska 'mina', poznata je pod imenom nim. Imali su je i stari Tupi, ali je bila znatno veća.
== Literatura ==
== Vanjske poveznice ==
*
[[Kategorija:Tupian]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
|
