Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 212.39.104.153 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Man Usk
Oznaka: brzo uklanjanje
m Če u će
Redak 13:
Crkva je duga 50 m, široka 26 m, a visina zvonika je 32 m. Glavna lađa je odijeljena od bočnih masivnim kamenim stupovima romaničkog izgleda. Oltar je ukrašen motivima sa stećaka i kao takav postavljen [[1978.]] godine. Svetohranište je izgrađeno od hercegovačkog granita, s brončanim vratima u visokom reljefu, slično kao i propovjedaonica sa simbolima četiriju evanđelista. Oltar, svetohranište i propovjedaonica su djelo akad. kipara Ante Starčevića. Kip Gospe potječe od talijanskih majstora iz sredine 19. stoljeća. Vitraje u crkvi je izradila radionica Dedić, Koch i Marinković u Zagrebu [[1912.]] godine, a postaje Križnog puta uradio je akad. slikar Rudolf Labaš 1983. godine.
 
U lijevoj bočnoj lađi crkve se nalaze grobovi poznatih franjevaca: fra Didaka Buntića (graditelja crkve i narodnog prosvjetitelja) i Rafe Barišića (prvog hercegovačkog biskupa).U desnoj bočnoj lađi se nalazi grobnica s posmrtnim ostacima franjevačkih mučenika koje su partizani pobili i spalili u samostanskom vrtu, nakon pada Širokog Brijega [[7. veljače]] [[1945.]] godine. Također, u ovu grobnicu su položeni posmrtni ostatci i drugih franjevaca koji su stradali 1945. godine, a tek su im nakon Domovinskog rata, aktivnošću Hercegovačke franjevačke provincije, posmrtni ostatci pronađeni u Zagvozdu u Imotskoj krajini i Vrgorcu, a isto tako čebit bitiće položeni i svi drugi posmrtni ostaci hercegovačkih fratara koji budu istraživanjem pronađeni.
 
Stilizirani prikaz crkve se nalazi na grbu općine kao i na grbovima športskih društava i raznih kulturno-umjetničkih organizacija.